Transition, Vol. 14 No. 30, 2012.
Preliminary communication
CIJENA JAVNOG DUGA
Dragan Jović
; Centralna banka Bosne i Hercegovine, Glavna banka Republike Srpske
Abstract
Razvili smo šest modela za određivanje cijene javnog duga Republike Srpske (RS). Modeli su zasnovani na: krivoj prinosa, efektivnoj kamatnoj stopi (emisionoj cijeni) javnog duga RS i administrativnim kamatnim stopama na javni dug RS. Istraživanje je obuhvatilo pet tržišta: primarno tržište obveznica i trezorskih zapisa RS, regulisano/administrativno tržište obveznica RS, sekundarno tržište obveznica RS i kombinaciju navedenih tržišta. Cijena javnog duga RS je određena na 6 načina, kroz 6 različitih modela. Najveća je razlika u cijeni duga određenog po modelima “regulisano tržište” i “kombinacija tržišta”. Po prvom modelu cijena javnog duga za ročne segmente od 1/3/7/15 godina je 2,9/2,7/2,3/1,4% dok drugi model za iste ročne segmente daje sljedeće cijene javnog duga 9,4 /7,9 /8,5 /24,5 %. Razlika je očigledna i velika. Ostali modeli su najvećim djelom između ovih vrijednosti. Po modelu “primarno tržište” javni dug za 1/3/7/15 godina je 3,5 /4,4 /6,3 /10 %. Za obveznice sa rokom dospjeća iznad 12 godina najveće cijene javnog duga daju model “kombinacija tržišta” (24,5 %, 15 god.) i model “razlomljeno tržište”. (21,9 %, 15 god.). U tri modela kriva cijene duga RS ima pozitivan nagib, a u samo jednom modelu negativan. U preostala dva cijena duga je predstavljena kao kombinacija negativnog i pozitivnog nagiba. Cijena javnog duga Republike Srpske značajno varira zavisno od upotrebljenog modela.
Keywords
javni dug; cijena javnog duga; primarno tržište; sekundarno tržište; obveznice; trezorski zapisi; Republika Srpska
Hrčak ID:
94571
URI
Publication date:
31.12.2012.
Visits: 2.211 *