Skip to the main content

Nafta i Plin, Vol. 43. No. 176.-177., 2023.

Professional paper

Aktivnosti Ine u istraživanju plina u Hrvatskoj

Goran Jović
Tomislav Baketarić
Josip Bubnić

Full text: croatian pdf 1.472 Kb

page 35-40

downloads: 157

cite

Full text: english pdf 1.472 Kb

page 35-40

downloads: 211

cite

Download JATS file

Abstract

Trenutna energetska kriza zahtijeva velike promijene u dobavnim pravcima plina što negativno utječe na sigurnost opskrbe u EU. Samim time domaća proizvodnja plina dobiva sve veći strateški značaj. Udio domaće proizvodnje plina u energetskom miksu RH godinama se smanjuje zbog prirodnog pada proizvodnje zrelih polja. Iako su i Panonski bazen i sjeverni Jadran visoko istraženi bazeni, INA kontinuirano provodi istražne aktivnosti. U posljednje tri godine, uz otkriće plina Severovci-1 u Podravini, bušotinom Irena-2 potvrđeno je otkriće plina na Jadranu. Također, INA je 2020. pokrenula novi istražni ciklus na kopnu radovima na istražnim koncesijama Drava-03 i SZH-01. Istražni radovi baziraju se na upotrebi novih tehnologija koje bi trebale znatno povećati šanse za uspjeh u istraživanju plinskih ležišta. U prvoj fazi snimljeno je 750 km2 nove visokokvalitetne 3D seizmike upotrebom bežične tehnologije koja je omogućila gušće uzorkovanje podzemlja te povećanje vertikalne i prostorne rezolucije. Tako snimljeni podatci bili su pogodni za primjenu naprednih interpretacijskih metoda koje se temelje na direktnim indikacijama ugljikovodika te je njihovom upotrebom generiran značajni istražni portfelj. Definirano je 5 bušotina koje će biti izrađene u 2023. i 2024. te postoji mogućnost za izradu još nekoliko u drugoj istražnoj fazi. Također nastavlja se intenzivna kampanja bušenja na sjevernom Jadranu kojom se kroz kombinaciju razradnih i potvrdnih bušotina planira preokrenuti trend pada proizvodnje jadranskih plinskih polja. Očekuje se da bi navedene aktivnosti mogle značajno povećati domaće plinske resurse te olakšati energetsku krizu i tranziciju u RH.

Keywords

istraživanje plina; Panonski bazen; Jadran

Hrčak ID:

308208

URI

https://hrcak.srce.hr/308208

Publication date:

9.7.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 869 *

Publication date: 10 July 2023

Volume: 43

Issue: 176. - 177.

Pages: 35-40

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: istraživanje plina

Keyword: Panonski bazen

Keyword: Jadran

Keywords:

Keyword: gas exploration

Keyword: Pannonian Basin

Keyword: Adriatic

Aktivnosti Ine u istraživanju plina u Hrvatskoj

Translated Title (en): INA gas exploration activities in Croatia

[ORCID] Goran Jović[1]

Email: goran.jovic@ina.hr

 

INA Industrija nafte, d.d. INA Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Goran Jović[*][1]

 

INA Industrija nafte, d.d. INA Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Tomislav Baketarić[1][1]

 

INA - Industrija nafte, d.d. INA - Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

[ORCID] Josip Bubnić[2][2]

 

INA - Industrija nafte, d.d. INA - Industrija nafte, d.d. Av. Večeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Goran Jović, INA Industrija nafte, d.d., Av. Večeslava Holjevca 10, 10000 Zagreb goran.jovic@ina.hr

Abstract

Trenutna energetska kriza zahtijeva velike promijene u dobavnim pravcima plina što negativno utječe na sigurnost opskrbe u EU. Samim time domaća proizvodnja plina dobiva sve veći strateški značaj. Udio domaće proizvodnje plina u energetskom miksu RH godinama se smanjuje zbog prirodnog pada proizvodnje zrelih polja. Iako su i Panonski bazen i sjeverni Jadran visoko istraženi bazeni, INA kontinuirano provodi istražne aktivnosti. U posljednje tri godine, uz otkriće plina Severovci-1 u Podravini, bušotinom Irena-2 potvrđeno je otkriće plina na Jadranu. Također, INA je 2020. pokrenula novi istražni ciklus na kopnu radovima na istražnim koncesijama Drava-03 i SZH-01. Istražni radovi baziraju se na upotrebi novih tehnologija koje bi trebale znatno povećati šanse za uspjeh u istraživanju plinskih ležišta. U prvoj fazi snimljeno je 750 km2 nove visokokvalitetne 3D seizmike upotrebom bežične tehnologije koja je omogućila gušće uzorkovanje podzemlja te povećanje vertikalne i prostorne rezolucije. Tako snimljeni podatci bili su pogodni za primjenu naprednih interpretacijskih metoda koje se temelje na direktnim indikacijama ugljikovodika te je njihovom upotrebom generiran značajni istražni portfelj. Definirano je 5 bušotina koje će biti izrađene u 2023. i 2024. te postoji mogućnost za izradu još nekoliko u drugoj istražnoj fazi. Također nastavlja se intenzivna kampanja bušenja na sjevernom Jadranu kojom se kroz kombinaciju razradnih i potvrdnih bušotina planira preokrenuti trend pada proizvodnje jadranskih plinskih polja. Očekuje se da bi navedene aktivnosti mogle značajno povećati domaće plinske resurse te olakšati energetsku krizu i tranziciju u RH.

Translated Abstract

The current energy crisis requires major changes in gas supply routes, which negatively affects the security of supply in the EU. As a result, domestic gas production is gaining more and more strategic importance. The share of domestic gas production in the energy mix of the Republic of Croatia has been decreasing for years due to the natural decline in the production of mature fields. Although both the Pannonian basin and the northern Adriatic are highly explored basins, INA continuously carries out exploration activities. In the last three years, besides Severovci-1 gas discovery in Podravina area, gas resources were appraised with Irena-2 well on Adriatic. In addition, INA started a new onshore exploration cycle in 2020 by signing PSA for exploration concessions Drava-03 and SZH-01. Exploration activities are utilizing new advanced technologies which should increase chance of success in exploring gas reservoirs. In the first phase 750 km2 of new high-quality 3D seismic was acquired using wireless technology, enabling high density subsurface sampling and increase of both vertical and spatial resolution of the data. High density data was suitable for advanced direct hydrocarbon indicators (DHI) interpretation techniques thus allowing significant exploration prospect portfolio generation. So far, 5 wells have been selected for drilling in 2023 and 2024, and optionally few more wells could be drilled in the second exploration phase. Also, the extensive drilling campaign in the northern Adriatic is continuing with a combination of development and appraisal wells planning to reverse the trend of declining production of Adriatic gas fields. It is expected that those activities could significantly increase domestic gas resources facilitating energy crisis and transition in the Republic of Croatia.

Uvod

Trenutna energetska kriza u Europi uzrokovana je nedostatkom dostupne energije, povećanom cijenom energije i energenata te sve većom ovisnosti o izvorima energije izvan EU. Posljednjih godina EU je postala sve više ovisna o stranim konvencionalnim izvorima energije, posebice iz Rusije, koja je bila glavni izvor i smjer dobave plina za mnoge zemlje u Europi. Političke tenzije između Rusije i mnogih zemalja u Europi, uzrokovane nedavnim ratom u Ukrajini, dovele su do poremećaja u isporuci plina te drugih izvora energije i naglim povećanjem cijena istih. Ovisnost Europe o različitim dobavnim plinskim pravcima, te relativno male domaće rezerve prirodnog plina učinile su je ranjivom na vanjske čimbenike te je otežano održavanje stabilnosti u pogledu dostupnosti energije i energetske sigurnosti. Rješenje krize zahtijeva velike promjene u opskrbnim dobavnim pravcima plina što posljedično ima negativan utjecaj na sigurnost opskrbe i dostupnost energije u EU. Zbog toga, domaća proizvodnja plina u RH dobiva sve veću stratešku važnost te ima značajan utjecaj na ekonomski razvoj i energetsku neovisnost RH. Trenutno je jedini proizvođač plina u RH kompanija INA-Industrija nafte, d.d. koja proizvodi plin na području Panonskog bazena i sjevernog Jadrana. Do kraja 2020. godine INA je proizvela više od 83 milijarde kubičnih metara plina u RH. Zadnjih par desetljeća, do 2015. godine, domaća proizvodnja plina zadovoljavala je uglavnom preko 60 % domaće potrošnje plina. Od 2006. do 2010. godine Inina domaća proizvodnja plina gotovo je zadovoljavala potrebe potrošnje unutar RH (Slika 1). Udio domaće proizvodnje plina u RH zadnjih godina smanjuje se zbog prirodnog pada proizvodnje plina na zrelim postojećim eksploatacijskim poljima u Panonskom bazenu te sjevernom Jadranu. Prema podatcima iz 2021. godine domaća proizvodnja plina pokriva nešto više od 20 % potrošnje u RH.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

References

1. 

, author. Interna dokumentacija Ine. ():

2. 

, author. https://www.inovageo.com/products/quantum():

3. 

, author. 2020.Energija u Hrvatskoj 2020. EIHP. ():

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.