Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Aktivnosti Ine u istraživanju plina u Hrvatskoj

Goran Jović
Tomislav Baketarić
Josip Bubnić


Puni tekst: hrvatski pdf 1.472 Kb

verzije

str. 35-40

preuzimanja: 56

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.472 Kb

verzije

str. 35-40

preuzimanja: 60

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Trenutna energetska kriza zahtijeva velike promijene u dobavnim pravcima plina što negativno utječe na sigurnost opskrbe u EU. Samim time domaća proizvodnja plina dobiva sve veći strateški značaj. Udio domaće proizvodnje plina u energetskom miksu RH godinama se smanjuje zbog prirodnog pada proizvodnje zrelih polja. Iako su i Panonski bazen i sjeverni Jadran visoko istraženi bazeni, INA kontinuirano provodi istražne aktivnosti. U posljednje tri godine, uz otkriće plina Severovci-1 u Podravini, bušotinom Irena-2 potvrđeno je otkriće plina na Jadranu. Također, INA je 2020. pokrenula novi istražni ciklus na kopnu radovima na istražnim koncesijama Drava-03 i SZH-01. Istražni radovi baziraju se na upotrebi novih tehnologija koje bi trebale znatno povećati šanse za uspjeh u istraživanju plinskih ležišta. U prvoj fazi snimljeno je 750 km2 nove visokokvalitetne 3D seizmike upotrebom bežične tehnologije koja je omogućila gušće uzorkovanje podzemlja te povećanje vertikalne i prostorne rezolucije. Tako snimljeni podatci bili su pogodni za primjenu naprednih interpretacijskih metoda koje se temelje na direktnim indikacijama ugljikovodika te je njihovom upotrebom generiran značajni istražni portfelj. Definirano je 5 bušotina koje će biti izrađene u 2023. i 2024. te postoji mogućnost za izradu još nekoliko u drugoj istražnoj fazi. Također nastavlja se intenzivna kampanja bušenja na sjevernom Jadranu kojom se kroz kombinaciju razradnih i potvrdnih bušotina planira preokrenuti trend pada proizvodnje jadranskih plinskih polja. Očekuje se da bi navedene aktivnosti mogle značajno povećati domaće plinske resurse te olakšati energetsku krizu i tranziciju u RH.

Ključne riječi

istraživanje plina; Panonski bazen; Jadran

Hrčak ID:

308208

URI

https://hrcak.srce.hr/308208

Datum izdavanja:

9.7.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 266 *




Uvod

Trenutna energetska kriza u Europi uzrokovana je nedostatkom dostupne energije, povećanom cijenom energije i energenata te sve većom ovisnosti o izvorima energije izvan EU. Posljednjih godina EU je postala sve više ovisna o stranim konvencionalnim izvorima energije, posebice iz Rusije, koja je bila glavni izvor i smjer dobave plina za mnoge zemlje u Europi. Političke tenzije između Rusije i mnogih zemalja u Europi, uzrokovane nedavnim ratom u Ukrajini, dovele su do poremećaja u isporuci plina te drugih izvora energije i naglim povećanjem cijena istih. Ovisnost Europe o različitim dobavnim plinskim pravcima, te relativno male domaće rezerve prirodnog plina učinile su je ranjivom na vanjske čimbenike te je otežano održavanje stabilnosti u pogledu dostupnosti energije i energetske sigurnosti. Rješenje krize zahtijeva velike promjene u opskrbnim dobavnim pravcima plina što posljedično ima negativan utjecaj na sigurnost opskrbe i dostupnost energije u EU. Zbog toga, domaća proizvodnja plina u RH dobiva sve veću stratešku važnost te ima značajan utjecaj na ekonomski razvoj i energetsku neovisnost RH. Trenutno je jedini proizvođač plina u RH kompanija INA-Industrija nafte, d.d. koja proizvodi plin na području Panonskog bazena i sjevernog Jadrana. Do kraja 2020. godine INA je proizvela više od 83 milijarde kubičnih metara plina u RH. Zadnjih par desetljeća, do 2015. godine, domaća proizvodnja plina zadovoljavala je uglavnom preko 60 % domaće potrošnje plina. Od 2006. do 2010. godine Inina domaća proizvodnja plina gotovo je zadovoljavala potrebe potrošnje unutar RH (Slika 1). Udio domaće proizvodnje plina u RH zadnjih godina smanjuje se zbog prirodnog pada proizvodnje plina na zrelim postojećim eksploatacijskim poljima u Panonskom bazenu te sjevernom Jadranu. Prema podatcima iz 2021. godine domaća proizvodnja plina pokriva nešto više od 20 % potrošnje u RH.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

References

1. 

, author. Interna dokumentacija Ine. ():

3. 

, author. 2020. Energija u Hrvatskoj 2020. EIHP. ():


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.