UVOD
Insvesticijski fondovi postojali suod 1868. godine u Velikoj Britaniji, kada je osnovan prvi zatvoreni fond, poznat kao Foreignand Colonial Investment Trust. Nakon toga skoro pola vijeka kasnije, 1931.godine kompanija M&G je osnovala prvi fond otvorenog tipa, takođe u Velikoj Britaniji. Navedena dva fonda su vremenom postala veoma značajne I velike finansijske grupacije koje upravljaju velikim brojem investicijskih i penzionih fondova, te životnim osiguranjima diljem svijeta.
1924. godine u Americi osnovani su prvi otvoreni investicijski fondovi koji su od svog osnivanja do danas ostvarili veliki uspjeh, što svjedoči i podatak da danas posjeduje udjele u investicijskim fondovima oko 83 miliona Amerikanaca. U današnje vrijeme, investicijski fondovi igraju značajnu ulogu na finansijkim tržištima (Vunjak, Kovačević, 2015) i povećavaju likvindost tržišta, dok u našoj zemlji se tek očekuje da to postanu u narednom periodu. Broj investicijskih fondova se pomalo povećava, te mogućnosti za investiranje koje fondovi nude, mogu zadovoljoti brojne investirore. U našoj zemlji, nastank i razvoj investicijskih fondova se veže za sam proces privatizacije, jer su fodnovi u tom periodu nastali kao Privatizacijski zatvoreni investicijski fondovi, koju su poslije transformisani u zatvorene investicijske fondove.
Investicijski fondovi su institucionalni investitori koje, prethodnim odobrenjem od strane Komisije za vrijednosne papire, osnivaju društva za upravljanje fondovima, na način tako da prikupljenja novčana sredstava putem emitovanja dionica ili izdavanjem udjela ulažu i investiraju u različite vrste vrijednosnih papira ili nekretnina, depozite i ostale instrumente na tržištu novca i kapitala, sa ciljem da ulagačima ostvare što je moguće veći prinos, naravno, uz prihvatanje doze rizika na ulaganje. Za investicione fondove kao vrstu finansijske institucije možemo reći da uzimaju sredstva od manjih investitora, kojima u vrijednosti tih sredstava vrše emisiju dionica. Sredstva koja su prikupljena na ovaj način, putem investicionih fondova se ulažu na domaćim i stranim finansijskim tržištima u različite vrste vrijednosnih papira, te se tako stvara diversifikovani investicioni portfolio (Erić, Hanić, 2012). Portfolio investicijskih fodnova je dobro planiran i sastavljen je od različitih finansijskih instrumenata, poput raznih dionica, obveznica, depozita, nekretnina i sl., s ciljem ostavrenja zarade i profita uz maksimalnu disperziju rizika ulaganja. Investicioni fondovi za svoje ulagače smanjuju investicioni rizik kroz efekat diversifikacije, što je takođe dostupno i malim dioničarima, jer u velikom broju slučajeva imaju nizak donji prag ulaganja.
INVESTICIJSKIH FONDOVA U BIH
Perspektiva otvorenih fondova u BiH je vezana na globalna kretanja na finansijskom tržištu u svijetu. Otvorenim investicijskim fondovima koji su ranije osnovani, kao i investicijskim fondovima koji će se u budućnosti osnivati prijete veliki rizici i opasnosti, ali takođe, pruža im se i velika šansa i razne mogućnosti koje bi trebali iskoristiti, u svrhu razvoja industrije fondova, te sopstvenog razvoja raznovrsnom ponudom instrumenata koje će privući veći broj novih investora. Omjer ulaganja u investicijske fondove u odnosu na pojedinačne dionice ili obveznice iz godine u godinu je sve više u korist fondova. Danas nisu rijetki niti fondovi koji ulažu isključivo u druge fondove. To podvlači najvažniji razlog za ulaganje u investicijske fondove: raznolikost (diverzificiranost) ulaganja osigurava manji ukupan rizik investicije. Investicijski fondovi omogućavaju da čak i «mali» investitori «rasporede» svoj novac na desetke, pa i stotine kompanija istovremeno.
Perspektivu i šansu za razvoj, investicijki fodnovi vide u okviru reforme penzionog sistema u BiH, koja još nije započela, iako su se radile određene pripreme vezane za ovu reformu, koja će fondovima pružiti priliku da dobrovoljnim penzijskim osiguranjem mogu prikupiti dodatna sredstva koja će investirati i ulagati na tržištu. Reformom penzionog sistema očekuje se dalji razvoj tržišta kapitala u BiH, te možemo očekivati nastanak i razvoj različitih fondova, kao što su obveznički, dionički, nekretninski i sl.
Otvoreni fondovi bi trebali posvetiti veliku pažnju na edukaciju stanovništa, i informisati građane i prezentovati im mogućnosti koje im se pružaju ulaganjem u otvorene investicijske fondove. Takođe, bi trebali obrazložiti način na koji fondovi ulažu prikupljena sredstva od investitorai donose odluku o investiranju i kupovini vrijednosnih papira koji čine portfolio fonda, umanjujući rizike disperzijom, te očekivanim prinosima od ulaganja (Šošlić, 2012). Posmatrajući regionalne, pa i evropske ili svjetske trendove, te trenutno stanje na tržištu Bosne i Hercegovine, segment otvorenih investicijskih fondova ima perspektivu za razvoj u budućem periodu. Vrlo značajan podatak koji opravdava gore navedenu perspektivu razvoja fondova jeste, da je ukupan iznos depozita privatnih preduzeća i stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, krajem prvog kvartala 2022. godine, iznosio približno 19,5 milijardi KM. Takođe, to nas dovodi do zaključka, da je u periodu inflacije koja je pogodila većinu zemalja, pa i Bosnu i Hercegovinu, novac koji nije bio adekvatno uložen i investiran izgubio svoju vrijednost, te se može potvrditi teza da ima dovoljno prostora i potencijala za razvoj tržišta fondova u BiH. Penzioni fondovi u Bosni i Hercegovini nisu reformisani i oni se još uvijek ne pojavljuju na tržištu kapitala. Penzioni fondovi su značajan finansijski potencijal i važno je na koji način će se isti uključiti na tržište kapitala. U isto vrijeme ovi fondovi su izloženi i najvećim rizicima, te regulativa, koja se odnosi na penzione fondove kao investitore, treba biti dobro regulisana, a ulaganja zaštićena. Iskustva drugih zemalja su različita i najčešće se primjenjuju višestepeni sistemi. Uglavnom se susreću obavezni i dobrovoljni penzioni fondovi. Regulativa kod obaveznih fondova je uvijek strožija, a kod dobrovoljnih fleksibilnija i nosi veće rizike.
Tržište kapitala za svoj rast treba penzione fondove, kao što i penzioni fondovi trebaju tržište kapitala za svoj vlastiti razvoj (Erić, Hanić, 2012). Reforma penzijskog sistema podrazumijevat će uvođenje novih oblika osiguranja, kao što su dobrovoljna osiguranja. Na ovaj način bi fondovi kontinuirano prikupljali nova „svježa“ novčana sredstva koja bi investirali na tržištu, što bi rezulitiralo boljom likvidnošću i daljim razvojem samog tržišta kapitala u BiH. Osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova će značajno doprinijeti razvoju i produbljivanju tržišta kapitala, jer penzijski fondovi općenito spadaju u najveće institucionalne investitore na tržištima kapitala s dugoročnim horizintom ulaganja. Penzijski fondovi doprinose stvaranju primarnog i održavanju sekundarnog tržišta državnih, lokalnih i korporativnih vrijednosnih papira. Razvoj tržišta kapitala će posljedično privući i nove investitore u razne grane ekonomije. Pored navedenog, iskustva susjednih zemalja pokazuju da su penzijski fondovi, zajedno s bankama, najveći ulagači u državne obveznice, te vrlo značajni ulagači u domaće dionice (Erić, Hanić, 2012).
OTVORENE INVESTIJSKE FONDOVE U BIH
Priča sa investicionim fondovima u Republici Srpskoj počela je 2002. godine u procesu privatizacije. Značajan broj kompanija je otišao u stečaj, nisu se ispunila predviđanja oporavka i rasta ekonomije, što je na kraju loše uticalo na investijske fondove koji su generisali velike gubitke. Nakon toga, fondovi su pretpjeli nekoliko transformacija, najprije su iz privatizacijskih transformisani u zatvorene,te na kraju su transformisani u otvorene investicione fondove. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je rješenjem odobrila preoblikovanje zatvorenih u otvorene fondove sa javnom ponudom.
Fondovi koji su tranformisani su: Aktiva invest fond, Kristal invest fond, VIB fond, Zepter fond, Privrednik invest, Polarainvest, Jahorina, Euroinvestment fond, Balkan investment fond, te BORS invest fond. Izmjenom i dopunom Zakona o investicionim fondovima omogućena je tranformacija fondovima. Namjera zakonodavca je bila da se potakne veći promet sa dionicama koje fondovi imaju u svojim portfeljima,te na taj način da omoguće Društvima da mogu restruktuirati svoje porfelje. Takođe, cilj zakonodavstva je bio i da se omogući postojećim dioničarima da mogu prodati svoje udjele po znatno povoljnijoj cijeni jer su fondovi imali značajno veću neto vrijednost po dionici u odnosi na cijenu koja se kretala na berzi, kao i da smanje nelikvidnost i nedostatak potražnje za tim dionicama koje su bile u periodu prije transformacije.
Tabela 1. Pregled DUF-ova i IF-ova kojim upravlja svaki od DUF u RS,na dan 31.12.2021. godine.
Izvor: Banjalučka berza,www.blberza.com (05.11.2022.)
3. DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA U FBIH
U obavljanju djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima, društvu za upravljanje nameće se čitav niz ograničenja u preduzimanju određenih poslova sa kojima bi se mogli ugroziti interesi imatelja udjela, odnosno dioničara investicijskog fonda čija je imovina povjerena društvu na upravljanje. Pri tome, značajnu ulogu ima depozitna banka, koja daje odobrenje za preduzimanje određenih pravnih poslova društvu za upravljanje, te zastupa interese imatelja udjela, odnosno dioničara investicijskih fondova u eventualnim sudskim postupcima koji se vode protiv društva za upravljanje [Jurić, 2008.].
Pravni osnov društva za upravljanje investicijskim fondovima podrazumijeva sljedeće:
Poslovnu 2021. godinu u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema izdatim dozvolama, završilo je 10 društava za upravljanje fondovima (DUF-ova), 11 zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom (ZIF-ova) i pet otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. Od 10 DUF-ova njih sedam upravlja sa jednim ili dva ZIF-a, dva upravljaju i ZIF-om i OIF-om, a samo jedan DUF upravlja isključivo OIF-ima.
Tabela 2. Pregled DUF-ova i IF-ova kojim upravlja svaki od DUF-ova na dan 31.12.2021. godine.
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiH.www.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
4. POSLOVANJE INVESTICIJSKIH FONDOVA U BIH
Na osnovu ostvarenih realizovanih prihoda i rashoda, tri OIF-a i dva ZIF-a ostvarili su pozitivan finansijski rezultat, dok su dva OIF-a i devet ZIF-ova poslovali negativnou 2021. godini. Finansijski rezultat IF-ova u 2021. godini je realizirani neto gubitak u iznosu od 8.754.059 KM, s tim da je finansijski rezultat ZIF-ova neto realizirani gubitak u iznosu od 11.853.287 KM, dok su OIF-ovi realizirali neto dobit u iznosu od 3.099.228 KM. Finansijski rezultat IF-ova, prema rezultatima koji uključuje i podatke o neto nerealizranom dobitku/gubitku u 2021. godini je neto gubitak u iznosu od 2.064.247 KM, s tim da su ZIF-ovi ostvarili neto gubitak u iznosu od 4.545.557 KM, a OIF.ovi neto dobit u iznosu od 2.481.310 KM [www.komvp.gov.ba]
Tabela 3. Analitički pregled rezultata poslovanja investicionih fondova u FBiH, u 2021. godini, po pojedinim kategorijama
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Grafikon 1. Bruto realizovanifinansijski rezultat ZIF-ova u FBiH, u 2021. godini
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Grafikon 2. Bruto finansijski rezultat OIF-ova u FBiH, u 2021. godini
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Osim realizovanih prihoda i rashoda, u bilansu uspjeha IF-ova prikazuju se i nerealizovani dobici i gubici koji su rezultat promjene vrijednosti finansijskih instrumenata (vrijednosnih papira) iz portfelja fondova, pa je finansijski rezultat sa uključenim neto nerealiziranim dobicima/gubicima za ZIF-ove bio neto gubitak u iznosu 4.545.557 KM, dok su OIF-ovi ostvariti neto dobit u iznosu od 2.481.310. KM. U nastavku se donosi tabelarni prikaz podataka o ostvarenom finansijskom rezultatu sa uključenim neto neraliziranim dobicima/gubicma, pojedinačno po fondovima [www.komvp.gov.ba].
Tabela 4. Prikaz podataka o ostvarenom finansijskom rezultatu sa uključenim neto
neraliziranim dobicima/gubicma, pojedinačno po fondovima u FBiH, u 2021. god.
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Ukupna imovina investicijskih fondova na dan 31.12.2021. godine iznosila je 782.484.331 KM, što je povećanje u odnosu na uporedne podatke (31.12.2020. godine) za 121.556.122 KM ili 18,39 %. Imovina ZIF-ova u iznosu od 301.618.864 KM smanjena je u odnosu na isti dan prethodne godine za 5.972.118 KM ili cca 2%, dok je imovina OIF-ova iznosila 480.865.467 KM i povećana je za 127.528.240 KM ili cca 36% u odnosu na stanje iz prethodne godine.[www.komvp.gov.ba]
Od ukupnog iznosa imovine 39% čini imovina ZIF-ova, dok se 61% odnosi na imovinu OIF-a. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda povećanja učešća OIF-ova u ukupnoj vrijednosti imovine IF-ova u Federaciji BiH. Ukupna ulaganja ZIF-ova na dan 31.12.2021. godine iznosila su 284.417.985 KM i smanjena su za oko 8 miliona KM ili za cca 2,76 % u odnosu na prethodnu godinu. Ulaganja OIF-ova u iznosu od 396.853.168 KM povećana su za oko 108 miliona KM ili cca 37 %. Ovo povećanje imovine OIF-ova rezultat je rasta imovine OIF-a RAIFFEISEN EURO BOND (cca 51 milion KM) i OIF-a RAIFFEISEN CASH (cca 57 miliona KM).
U strukturi ukupnih ulaganja ZIF-ova najznačajniji iznos od 259.980.588 KM čine ulaganja fondova u finansijska sredstva iskazana po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, slijede ulaganja u nekretnine evidentirana u ukupnom iznosu od 17.768.823 KM u imovini ZIF-a BIG d.d. Sarajevo (9.341.1000 KM), ZIF EUROFOND d.d. Sarajevo (447.804 KM), ZIF BOSFIN d.d. Sarajevo (3.552.000 KM) i ZIF-a MI GROUP d.d. Sarajevo (4.427.919 KM), zatim ulaganja u depozite koja su iskazana kod ZIF-a PROF PLUS d.d. Sarajevo u iznosu od 4.900.000 KM i na istom nivou kao prethodne godine, potom ulaganja u finansijska sredstva koja se drže do dospijeća u iznosu od 1.768.574 KM zabilježena kod ZIF-a prevent INVEST d.d. Sarajevo u iznosu od 1.723.248 KM i kod ZIF-a FORTUNA FOND d.d. Sarajevo u iznosu od 45.326 KM.[www.komvp.gov.ba]
U strukturi ukupnih ulaganja OIF-ova najznačajniji iznos od 249.645.268 KM čine ulaganja u finansijska sredstva koja se drže do dospijeća, koja su, u odnosu na prethodni izvještajni period, povećana za cca 53% U ovu kategoriju ulaganja isključivo je razvrstana imovina otvorenih investicijskih fondova iz RAIFFEISEN grupacije.[www.komvp.gov.ba]
Tabela 5. Pregled podataka iz Izvještaja o finansijskom položaju na dan 31.12.2021. godine, koji se odnose na strukturu imovine i obaveza, pojedinačno po IF-ovima u FbiH
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Neto vrijednost imovine svih IF-ova u FBiH, odnosno njihov ukupan kapital na dan 31.12.2021. godine iznosi 773.656.922 KM, što predstavlja povećanje za više od 116 miliona KM ili cca 18 % u odnosu na prethodnu godinu. Neto vrijednost imovine ZIF-ova, u iznosu od 298.512.664 KM, smanjena je za više od 6 miliona KM ili cca 2 % u odnosu na stanje od 31.12.2020. godine, dok je neto vrijednost imovine OIF-ova u iznosu od 475.144.258 KM povećana za više od 122 miliona KM ili za cca 35 % u odnosu na stanje na kraju 2020. godine.[www.komvp.gov.ba]
Tabela 6. Neto vrijednosti imovine po fondovima u FBiHna kraju 2021. godine u odnosu na isti dan prethodne godine
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Tabela 7. Pregled neto vrijednosti sredstava po dionici/udjelu prema izvještajima fondova i cijena po dionici ZIF-ova, prema zvaničnom službenom kursu SASE na dane 31.12.2019., 31.12.2020. i 31.12.2021. godine
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Tabela 8. Struktura ulaganja investicijskih fondova u FBiH, prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti, prikazanaje u narednoj tabeli.
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Struktura ulaganja ZIF-ova iz FBiH upućuje da je riječ o dioničkim fondovima, dok su s druge strane među OIFovima po vrijednosti neto imovine i strukturi ulaganja dominantni novčani fondovi. Na dan 31.12.2021.godine, IF-ovi u svom portfelju imaju dionice različitih emitenata iz BiH i inostranstva, čija je ukupna vrijednost 258.779.761 KM, što čini preko 39% ukupne imovine IF-ova. Ulaganja u obveznice iznose 174.382.637 KM ili 26 % ukupnih ulaganja, dok depoziti i plasmani iznose 113.830.116 KM ili 17% ukupne imovine svih IF-ova.[www.komvp.gov.ba]
Tabela 9. Pregled prometa koji je ostvaren od transakcija vrijednosnim papirima, ukupno svih IF-ova u FBiH, tokom 2021. godini
Izvor: Godišnji izvještaj Komisije za vrijednosne papire u FBiHwww.komvp.gov.ba (05.11.2022.)
Tokom 2021.godine trgovano je se cca 20% vrijednosti ukupne imovine ZIF-ova, iz čega proizlazi da je investicijska aktivnost u 2021. godini pala za 11% u odnosu na prethodnu 2020. godinu. Situacija kod OIF-ova je slična kao i prethodne godine: zahvaljujući izrazitoj investicijskoj aktivnosti OIF-a RAIFFEISEN CASH i OIF-a RAIFFEISEN EURO BOND ostvareni promet u ime i za račun OIF-ova u 2021. godini iznosio je 1,25 puta vrijednosti ukupne imovine OIF-ova na dan 31.12.2021.godine (www.komvp.gov.ba). Kao što je već ranije navedeno, u RS su se zatvoreni investicijski fondovi transformisali u otvorene investicjske fondove, dok u Federaciji BiH se još uvjek čeka donošenje zakona po tom osnovu.
ZAKLJUČAK
U Bosni i Hercegivini, sektor investicionih fondova još uvijek bitno zaostaje za visoko razvijenim zemljama. Doprinos investicionih fondova generisanju privrednog rasta i razvoja je jako skroman i ulaganje u investicione fondove je manje popularno od oročene štednje u bankama. Finansijsko tržište ima veoma značajnu ulogu u razvoju ekonomije jedne zemlje, odnosno ono predstavlja naj osjetljiviji dio finansijskog sistema. Najveća tržišta su u najrazvijenim zemljamana svijetu, dok su nerazvijena tržišta u malim i nerazvijenim zemljama, kao što je i naša zemlja, te imaju potrebu za većim stranim kapitalom,zbog nedostatka dovoljnog broja investirora na domaćem tržištu. Bosna i Hercegovina je još uvijek nedovoljno razvijena, kao i njeno finansijsko tržište koje ima veliku potrebu za dugoročnim stranim ulaganjem i kapitalom koji joj je potreban kako bi se smanjio jaz u razvijenosti finansijkog tržišta.
Jedan od strateških ciljeva našeg finansijskog sistema je prilagođavanje pravila i regulacije standardima Evropske Unije, što bi ohrabrilo strane investitore da uđu na naše tržište i privuklo više stranog kapitala. Budućnost industrije investicionih fondovana prostoru Bosne i Hercegivine određena je daljim razvojem tržišta kapitala, unapređenjem regulative, postizanjem makroekonomske i političke stabilnosti, kao i edukacijom i informisanjem investicione javnosti.
Tranzicijskim procesom Bosna i Hercegovina je restrukirala finansijski sistem, te uspostavila finansijko tržište kapitala koje je preživjelo nekoliko faza, od samog osnivanja, početnog rasta, potom naglog pada uzrokovanog recesijom u svijetu, do stabilizacije i novog oživljavanja. Ali,s obzirom na podijeljeno tržište na entitetskoj razini, gdje imamo dvije berze, dvije komisije za vrijednosne papire-dva regulatora, mali obim transakcija na tržištu, malu ponudu kvalitetnih finansijskih instrumenata i derivata, te nedovoljan broj investitora koji bi investirali, možemo reći da je tržište kapitala u BiH nerazvijeno.