Izvorni znanstveni članak

Utjecaj razmaka drenova na količinu ispranog dušika

Lepomir Čoga
Mirjana Ćustić
Marija Pecina
Ines Vršek

Sažetak

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj razmaka drenova na količinu ispranog dušika, pri standardnoj agrotehnici, u ekološkim uvjetima istočne Slavonije. Poljski pokus postavljen je u razdoblju 1993-1994. godina, na agroekološkoj postaji Kapelna-Donji Miholjac, na amfiglejnom tlu, hidromelioriranom otvorenom kanalskom mrežom i drenskim cijevima razmaka 10, 20 i 40 m, po split-plot metodi u tri ponavljanja. Test kultura bila je ozima pšenica, sorta Marija.
Rezultati istraživanja pokazuju da postoje razlike u koncentraciji nitratnog i amonijskog dušika u tlu, ovisno o razmaku drenova, položaju parcela i vremenu uzorkovanja. Značajno niže koncentracije nitratnog dušika utvrđene su na parcelama iznad drenova u odnosu na parcele izmeðu drenova, neovisno o razmaku drenova. Dušik u drenažnim i podzemnim vodama prisutan je uglavnom u nitratnom obliku. Najveća prosječna koncentracija nitratnog dušika u drenažnoj vodi 25,9 mg NO3-N/l i podzemnoj vodi 16,7 mg NO3-N / l , utvrđena je pri razmaku drenova 10 m, a najniža pri razmaku drenova 40 m. Signifikantno najveća količina ispranog dušika 11,2 kg N/ha utvrđena je pri razmaku drenova 10 m, dok razlike u količini ispranog dušika između razmaka drenova 20 i 40 m nisu bile signifikantne. Relativno male količine ispranog dušika, unatoč visokim koncentracijama nitrata u drenažnoj vodi,
rezultat su malog drenažnog isteka u istraživanom razdoblju.

Ključne riječi

drenažna i podzemna voda; nitratni i amonijski dušik; ispiranje

Hrčak ID:

12281

URI

https://hrcak.srce.hr/12281

Datum izdavanja:

20.3.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.160 *