Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Glazba kao akcija - o instrumentalnom teatru Silvija Foretića

Mirta Špoljarić


Puni tekst: hrvatski pdf 151 Kb

str. 49-84

preuzimanja: 916

citiraj


Sažetak

Krajem 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća u umjetnosti se usporedo događaju vrlo slične tendencije k oslobođenju od kruto oblikovanih principa. Jedan od tih oblika oslobođenja bio je instrumentalni teatar, a na području hrvatskoeuropsko-svjetske glazbe specifičan je odgovor ponudio skladatelj Silvio Foretić. Izuzev dvaju djela koja svojim karakteristikama dolaze na sam rub instrumentalnog teatra, a riječ je o Valse macabre i Quandoque bonus dormitat Orpheus,
četiri djela, Symphonie, Semi-mono-opera, Der achte Tag i Für Klavier?, specifičan su oblik «foretićevskog» instrumentalnog teatra. U njemu kao vrsti dolazi do spajanja triju elemenata koji Foretića najviše zanimaju, a to su tekst, akcija i glazba. Pritom je tekst glavni posrednik i prenositelj autorova angažmana, što ga poglavito otkrivaju literarno-satirički elementi, dok se akcija i glazba ujedinjuju kao dodatni elementi (ne manje važni, ali u ovome smislu ipak manje izražajni).

Ključne riječi

Silvio Foretić; instrumentalni teatar; 20. stoljeće

Hrčak ID:

17702

URI

https://hrcak.srce.hr/17702

Datum izdavanja:

30.5.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.436 *