APA 6th Edition Drandić, D. (2016). Intercultural Sensitivity of Teachers. Croatian Journal of Education, 18 (3), 837-857. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1751
MLA 8th Edition Drandić, Dijana. "Intercultural Sensitivity of Teachers." Croatian Journal of Education, vol. 18, br. 3, 2016, str. 837-857. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1751. Citirano 16.01.2021.
Chicago 17th Edition Drandić, Dijana. "Intercultural Sensitivity of Teachers." Croatian Journal of Education 18, br. 3 (2016): 837-857. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1751
Harvard Drandić, D. (2016). 'Intercultural Sensitivity of Teachers', Croatian Journal of Education, 18(3), str. 837-857. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1751
Vancouver Drandić D. Intercultural Sensitivity of Teachers. Croatian Journal of Education [Internet]. 2016 [pristupljeno 16.01.2021.];18(3):837-857. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1751
IEEE D. Drandić, "Intercultural Sensitivity of Teachers", Croatian Journal of Education, vol.18, br. 3, str. 837-857, 2016. [Online]. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1751
Sažetak Cilj empirijskog istraživanja u ovom radu bio je, na primjeru osnovnih škola grada Pule,
ispitati: jesu li i u kojoj mjeri nastavnici interkulturalno osjetljivi te postoje li razlike u interkulturalnoj osjetljivosti između nastavnika s obzirom na stručnu spremu (razredna nastava – predmetna nastava), spol (muški – ženski), položaj škole (centralna škola – područna škola) i godine staža provedene u nastavi (do 10 godina, od 11 do 20 godina i više od 20 godina). U istraživanju smo se koristili instrumentom Intercultural Sensitivity Scale – ISS autora Chen i Starosta. Skala mjeri interkulturalnu osjetljivost putem 24 zavisne varijable/tvrdnje kojima su pridružene 4 nezavisne varijable koje definiraju ispitanike. Na temelju rezultata istraživanja dobivenih frekvencijskom analizom i hi-kvadrat testom, zatim pregledom statistički značajnih rezultata (na razini signifikantnosti 5 %) možemo zaključitida ne postoji statistički značajna razlika u interkulturalnoj osjetljivosti među nastavnicima. Ispitali smo i utvrdili da su nastavnici interkulturalno osjetljivi, nije utvrđena razlika s obzirom na stručnu spremu, spol, status škole i godine staža provedene u nastavi. Naše istraživanje je, nadalje, poslužilo i za provjeru valjanosti i pouzdanosti Skale interkulturalne osjetljivosti u kontekstu hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava.