HRVATSKI ZA-INFINITIV: IZVANJSKO POSUĐIVANJE ILI UNUTARNJI JEZIČNI RAZVOJ
Ključne riječi:
hrvatski jezik, infinitiv, prijedložni infinitiv, za infinitiv, jezična promjena, gramatikalizacija, posuđenicaSažetak
Upotrebu infinitiva u primjeru Imate li sobu za iznajmiti? u suvremenom hrvatskom jeziku obično se naziva „prijedložnim infinitivom” ili „konstrukcijom za + infinitiv”. Infinitiv upotrijebljen sa za smatra se negramatičnom pojavom, posuđenicom iz stranih jezika te se preporuča izbjegavanje takvog izričaja u biranijem književnom izrazu. U radu se predlaže drukčiji pristup i ukazuje na to da je moguće riječ o unutarnjem jezičnom razvoju, kako je to naznačio već i I. Pranjković. Štoviše, za-infinitiv u hrvatskom jeziku slijedi univerzalni put semantičke i formalne gramatikalizacije infinitiva kakav je ocrtao M. Haspelmath. Pokazat će se to na temelju povijesne građe hrvatskog književnog jezika te na temelju određenih usporedbi s drugim europskim jezicima. U skladu s time, na kraju se predlaže novi formalni opis ovakve upotrebe infinitiva u hrvatskom jeziku.
