Prijave priloga

Smjernice za autore

UPUTE ZA AUTORE

Časopis Fluminensia objavljuje radove iz svih filoloških grana. Fluminensia za svaki pristigli rad koji Uredništvo odredi relevantnim za objavljivanje provodi dvostruki slijepi recenzijski postupak. Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo. U Fluminensiji se ne objavljuju stručni članci.

Prihvaćaju se samo neobjavljeni radovi. Uredništvo časopisa Fluminensia autorima ne naplaćuje predaju priloga, njihovu obradu ni objavu u časopisu.

Radovi se primaju kontinuirano, a brojevi se zaključuju 1. ožujka i 15. rujna.

Molimo autore da šalju lektorirane radove. Uredništvo zadržava pravo da rukopis redakcijski prilagodi propozicijama časopisa i uskladi s normom hrvatskoga standardnog jezika.

1. Radovi mogu biti napisani na hrvatskom ili na stranom jeziku (uz prethodni dogovor s Uredništvom). Radovima na stranom jeziku mora biti priložena potvrda da ih je lektorirao kompetentan izvorni govornik.
2. Poželjan je opseg teksta (bez sažetaka, popisa literature i priloga) jedan (1) autorski arak (16 kartica; kartica = 1800 slovnih mjesta s prazninama, u što su uključene i podrubne bilješke /fusnote/). Uredništvo zadržava pravo konačne odluke o opsegu teksta ovisno o temi rada i recenzentskim napomenama.
3. Tekst rada mora biti pisan fontom Times New Roman, veličine 12, a proreda 1,5. Ako je upotrijebljen koji poseban font, potrebno ga je priložiti u privitku e-poruke. Stranice moraju biti obrojčane. Rad koji sadrži slikovne i grafičke priloge (fotografije, grafikone, tablice) valja poslati osim u standardnom formatu i u formatu *.pdf (Acrobat Reader).
4. Tekst rada sadrži:

• ZAGLAVLJE – u lijevom kutu napisati podatke o autoru: ime i prezime, titulu, naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen, e-adresu i ORCID-ID
• NASLOV
• NACRTAK I KLJUČNE RIJEČI na jeziku rada (navesti do šest ključnih riječi odvojenih točkom sa zarezom /;/)
• TIJELO TEKSTA (ima li više poglavlja, međunaslove je poželjno obrojčati)
• POPIS LITERATURE (upute za navođenje radova u tekstu i pisanje bibliografskih jedinica dane su na mrežnoj stranici časopisa Fluminensia i na portalu Hrčak) 
• NASLOV, SAŽETAK (oko 1800 znakova; treba istaknuti svrhu rada, metodologiju istraživanja, najvažnije postavke i zaključak) I KLJUČNE RIJEČI na engleskom ako je rad pisan na hrvatskom, tj. na hrvatskom ako je rad pisan na engleskom jeziku ili na hrvatskom i na engleskom jeziku ako je rad pisan na drugom stranom jeziku; navesti do šest ključnih riječi odvojenih točkom sa zarezom (;).

Rad je potrebno poslati u formatu *.doc (odnosno *.docx) i u formatu *.pdf (s uklonjenim podacima o autoru) na adresu Uredništva: fluminensia@ffri.uniri.hr.

UPUTE ZA PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA, PODRUBNIH BILJEŽAKA I UPUTNICA (CITATNICA)

Bibliografske jedinice

Bibliografska jedinica mora sadržavati sve relevantne podatke (autor/autori, naslov i podnaslov, izdavač, mjesto i godina izdavanja, eventualno prevodilac; za članak dodatno i naziv časopisa ili zbornika radova u kojem je objavljen te raspon stranica). U popisima se literature (na kraju članka) ti podaci uobičajeno navode ovako:

a) Primjeri navođenja knjige
Švelec, Franjo (1998) Iz starije književnosti hrvatske, Erasmus naklada, Zagreb.
De Beaugrande, Robert-Alain; Dressler, Wolfgang Ulrich (2010) Uvod u lingvistiku teksta, prevela Nikolina Palašić, Disput – Filozofski fakultet, Rijeka – Zagreb.

b) Primjer navođenja rada u časopisu
Brozović, Dalibor (1999) „Standardizacija makedonskog jezika“, Kolo, 9, 4, str. 5–13.

c) Primjer navođenja rada u zborniku radova
Paljetak, Luko (1983) „Kombolova teorija prevođenja“, Zbornik o Mihovilu Kombolu, ur. Tihomir Maštrović i Nevenka Košutić-Brozović, Zadar, str. 223–236.

d) Primjer navođenja doktorske disertacije
Zubčić, Sanja (2006) Akcenatski tipovi imenica i glagola u sjeverozapadnim čakavskim govorima (dijakronijski i sinkronijski aspekt), doktorska disertacija, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet.

e) Primjer navođenja e-izdanja
Isaacs, William (1999) Dialogue: The Art of Thinking Together, A Currency Book published by Doubleday a division of Random House, Inc., New York, e-izdanje (Kindle Edition).

f) Primjer navođenja izvora na mrežnim stranicama
Bohm, David; Factor, Donald; Garrett, Peter (1991) „Dialogue – a proposal“, dostupno na adresi http://www.david-bohm.net/dialogue/dialogue_proposal.html#5, posjet 11. srpnja 2021.

Popis literature
U popisu literature navode se sve bibliografske jedinice na koje se autor poziva u tekstu i/ili one koje su relevantne za temu rada. Bibliografske se jedinice nižu abecednim slijedom (s obzirom na prezime autora ili urednika) te kronološki (s obzirom na godinu izdanja). Ako je pojedini autor u istoj godini objavio više radova, uz godinu se pisanu uz autorovo ime – najčešće priljubljeno, bez razmaka – pišu oznake a, b, c itd. Bibliografske jedinice bez imena autora ili urednika u abecedni se popis unose po prvoj riječi naslova.
U abecednim popisima svaka bibliografska jedinica zaseban je odlomak. Radi veće preglednosti u odlomku se svi reci osim prvoga pišu uvučeno (tzv. viseći stil u oblikovanju odlomaka). 

Primjer popisa literature:

Dubrovčani, jesu li Hrvati?. Preštampano uz njeke promjene i dodatke iz „Crvene Hrvatske“ (1892), Nakladom Uprave „Crvene Hrvatske“, Dubrovnik.
Iveković, Franjo; Broz, Ivan (1901) Rječnik hrvatskoga jezika, I–II, Zagreb [pretisak: Dominović, Zagreb, 2009].
Ivšić, Stjepan (1912) „Akcenat u Gramatici Igńata Alojzija Brlića“, Rad JAZU, knj. 194, Zagreb, str. 61–155.
Ivšić, Stjepan (1938a) „Etimologija i fonetika u našem pravopisu“, Hrvatski jezik, I/1, Zagreb, str. 3–13.
Ivšić, Stjepan (1938b) „Moj posljednji oproštaj s drom. T. Maretićem“, Savremenik, XXVII, I/3, str. 272–274.
Jagić, Vatroslav (1864) „Naš pravopis“, Književnik, god. I, br. 1 i 2, Zagreb, str. 1–34 i 151–180.
Jagić, Vatroslav (1900) „Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika“, Archiv für slavische Philologie, XXII, Berlin, str. 263–278.
Pavešić, Slavko (ur.) (1971) Jezični savjetnik s gramatikom, Matica hrvatska, Zagreb.

Podrubne bilješke (fusnote)
Podrubne bilješke (fusnote) u tekstu se pišu na dnu stranice. Označene su neprekinutim nizom brojeva od 1 nadalje. U bilješkama se mogu navoditi bilo bibliografski podaci i komentari bilo kakve druge napomene.

Uputnice (citatnice)
Uz citate (navode) i parafraze (u glavnome tekstu ili podrubnim bilješkama) valja navoditi podatke o izvorima iz kojih su preuzeti. Preferiran je tzv. harvarsdski način (autor – godina – stranica):

Lingvostilističke natuknice upućuju na pripadnost pojedinoga leksema kojemu od funkcionalnih stilova ovise o „emocionalnoj, ekspresivnoj i ocjenbenoj obojenosti“ (Menac 1998: 261).

Nekoliko napomena o različitim tipovima isticanja u tekstu
Različiti se tipovi slova i/ili interpunkcijski znakovi rabe za različite tipove isticanja/obilježavanja u tekstu. Ovdje navodimo neke tipične uporabe:

a) Nakošeno pismo (kurziv ili italik)
– za naslove knjiga, časopisa, zbornika, novina u tekstu članka i u popisu literature
– za primjere, posebice u jezikoslovnim tekstovima
– za pravopisno i slovopisno (grafijski) neprilagođene strane riječi
– umjesto navodnika u riječima ili skupovima riječi kojima se iskazuje drugačije, preneseno ili suprotno značenje, netočno ili neprecizno značenje, neslaganje, sumnja, ironija

b) Podebljano pismo (bold, fet)
– za naslov članka i podnaslove (međunaslove) u članku
– za isticanja kada je nakošeno pismo (kurziv, italik) već upotrijebljeno s drugom svrhom (npr. za navođenje primjera ili za pisanje stranih riječi i sl.)

c) Navodnici
– za obilježavanje naslova dijelova knjiga (poglavlja) ili članaka u tekstu članka i u popisu literature
– za citate (navode) kraće od rečenice koji se uklapaju u tekst (duži se citati izdvajaju u zasebni odlomak, uvučen u odnosu na ostatak teksta te pišu sitnijim slogom)
– umjesto kurziva u riječima ili skupovima riječi kojima se iskazuje drugačije, preneseno ili suprotno značenje, netočno ili neprecizno značenje, neslaganje, sumnja, ironija