SJEĆANJE NA ŽIVOT KOJI BUDE BIO: DAVNINA U "MINISTARSTVU BOLI" DUBRAVKE UGREŠIĆ

Sažetak

U radu se razmatra odnos između sjećanja i davnine u romanu Dubravke Ugrešić
Ministarstvo boli (2004). Polazište u analizi je pojam fabulacije francuskog filozofa
Gillesa Deleuzea. Analitička je pozornost usmjerena na vezu između pojmova davnine i
fabulacije u Pričama iz davnine (1916) Ivane Brlić-Mažuranić. Prema Deleuzeu,
fabulacija dovodi prošlost i sadašnjost u virtualnu koegzistenciju. Slično, za I. Brlić-
-Mažuranić davnina nije nepovratno izgubljena prošlost koja zadržava nadležnost u
sadašnjosti. Naprotiv, pojam se davnine I. Brlić-Mažuranić može odrediti kao
aktualizacija prošlosti kroz sadašnjost. Fabulacija je aktualizacija virtualne prisutnosti
prošlosti. Zato se u Kako je Potjeh tražio istinu sjećanje osamostaljuje od potrage za
istinom. Ta je ‘priča’ Brlić-Mažuranić važna sastavnica intertekstualne strukture
Ministarstva boli. Poput Potjeha, likovi i čitatelji Ministarstva boli uče pamtiti na
kreativan način, ili fabulirati. Tako se tradicija, autor i čitatelj razrješuju autoriteta nad
prošlošću i tekstom.