HRVATSKI GRAMATIČKI ROD KAO KULTUREM

Sažetak

U radu se ukratko opisuju i prikazuju dvije teme zanimljive psiholingvističkomu i etnolingvističkomu pristupu gramatičkomu rodu. Najprije se prikazuju rezultati ankete u kojoj su izvornim govornicima hrvatskoga jezika bile ponuđene izmišljene imenice uz koje su morali uvrstiti rodno promjenjive modifikatore. Potom se predstavlja još jedno rubno područje rodne kolebljivosti vezane za samu semantičku jezgru hrvatskoga jezika: defeminizacija udanih i neudanih žena. Primjeri se za to mogu pronaći u nekim dijalektima u južnoj Poljskoj i u nekim kajkavskim govorima u Hrvatskome zagorju. Obje se teme mogu smatrati primjerima (jezičnih) kulturema.