ŽITIJA RIMSKIH CESAROV. VJERNOST IZVORNIKU I ORIGINALNOST PRIJEVODA
Ključne riječi:
Giovanni Battista Cipelli (Egnatius), Šimun Kožičić Benja, glagoljske tiskane knjige, glagoljica, rimski carevi, rimski pape, Glagolitic script, Roman emperors, Roman PopesSažetak
Pitanje ovisnosti o predlošku, odnosno originalnosti prijevoda Kožičićevih »Žitija rimskih papa i careva« dijelom je riješio Günther Tutschke, ali samo za životopise rimskih papa, zbog toga što nije poznavao predložak za životopise careva. Budući da je autor ovog članka utvrdio da je Kožičiću kao predložak za životopise careva poslužilo djelo G. B. Cipellija (humanističikim imenom Egnatius), De Caesaribus libri tres, ovom prilikom predstavlja ambijent u kojem je nastao prijevod, uspoređuje strukture predloška i prijevoda, zatim tekstove tzv. ekskursa (Od gospodstva Partov i Prsijanov; Vazetje Rima; Mahometa početije; Od početija turačkago) i pojedinih životopisa, te zaključuje da je Kožičić u prijevodu pokazao određenu originalnost glede strukture, glede izbora i obrade ekskursa, svojevrsnih malih poglavlja s istočnom tematikom, glede prijevoda pojedinih termina, i u puno slučajeva upotpunio datumima i podatcima iz lokalne, osobito južnoslavenske povijesti.
