PRILOG ANALIZI JEZIKA KOŽIČIĆEVIH GLAGOLJSKIH KNJIGA: OD BITIJA REDOVNIČKOGA KNJIŽICE

Sažetak

''Od bitija redovničkoga knjižice'' zadnje je dosad poznato djelo otisnuto u tiskari Šimuna Kožičića Benje u Rijeci. Kolofon na kraju knjižice bilježi i datum njezina dovršenja: ''dan 27. maja miseca: leto od Krstova rojstva 1531.''. Faksimilni pretisak jedinoga očuvanoga primjerka toga zadnjega u nizu od šest dosad poznatih glagoljskih bisera Kožičićeve tiskare u Rijeci objavljen 2009. godine napokon je to izdanje ''vratio'' in situ i učinio ga dostupnim široj znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Osobito je tomu tako i stoga što je uz faksimilni pretisak objavljena i transkripcija glagoljskoga teksta s uvodom i rječnikom, sve iz pera akademkinje Anice Nazor, eminentne proučavateljice i promicateljice Kožičićeva glagoljskoga opusa. U uvodu koji prethodi latiničnoj transkripciji glagoljskoga teksta autorica piše i o jeziku toga Kožičićeva djela te ističe da je on ''snažno prožet crkvenoslavenizmima''. Na tragu dosad učinjenoga, i motivirano time, u središtu su pozornosti ovoga rada upravo jezične značajke djela ''Od bitija redovničkoga knjižice'', a naglasak je na odabranim fonološkim, morfološkim i leksičkim značajkama. Pritom se jezične značajke toga djela promatraju i u odnosu na druga Kožičićeva izdanja te u kontekstu dosadašnjih spoznaja o njegovoj književnojezičnoj koncepciji, ponajprije glede odnosa prema crkvenoslavenskoj i hrvatskoj jezičnoj normi. Rezultati provedene analize potvrđuju ''Od bitija redovničkoga knjižice'' kao još jedan rezultat Kožičićeve prethodno očito temeljito postavljene književnojezične koncepcije koja podrazumijeva i uređen suodnos crkvenoslavenskih i starohrvatskih jezičnih značajki.