METONIMIJA TEMELJENA NA KULTUROLOŠKOM ZNANJU I PRAGMATIČKA INFERENCIJA U GOVORNOM DISKURSU
Ključne riječi:
kognitivna lingvistika, pragmalingvistika, metonimija, analiza diskursa, inferencija, kulturološko znanjeSažetak
Poimanje metonimije kao konceptualnog alata za inferenciju u jeziku otvorilo je novo područje
proučavanja u kognitivnoj lingvistici i pragmalingvistici. Kako bi se shvatila vrijednost metonimije
pri pragmatičkoj inferenciji, funkciju metonimije treba sagledati šire od njene prototipne
referencijalne funkcije. Metonimijska preslikavanja odvijaju se u govornim činovima na razini
referencije, predikacije, rečenice i ilokucije.
Ovaj rad bavi se ulogom metonimije u pragmatičkoj inferenciji u govornom diskursu na
primjerima uzetima iz televizijskih intervjua. Analizirani su autentični izričaji koji se klasifi ciraju
kao ilokucijske metonimije prema pragmatičkoj tipologiji metonimijskih funkcija.
Metonimijske veze koje postoje između domena i poddomena u istoj funkcionalnoj domeni
olakšavaju procese inferencije. U kognitivnoj lingvistici opće je prihvaćeno da su univerzalno
ljudsko znanje i tjelesna iskustva bitna za interpretaciju metonimije. Ova analiza ukazuje na
ulogu specifi čnog kulturološkog znanja u razumijevanju ciljanih značenja. Svi navedeni aspekti
metonimijskih veza iskorišteni su u složenim inferencijskim procesima u govornom diskursu. U
mnogim slučajevima, metaforička preslikavanja također se javljaju kao dio interpretacije izričaja.