REFLEKSIJA STAROGRČKE BIOGRAFIJE U SPISU VITA BASILII KONSTANTINA VII. PORFIROGENETA
Ključne riječi:
Konstantin VII. Porfirogenet, Vita Basilii, Bazilije I., basilikos logos, bizantska književnost, antička grčka biografijaSažetak
Spis Vita Basilii, sastavljen u čast bizantskog cara Bazilija I. (867. ‒ 886.) na nalog njegova unuka Konstantina VII. Porfirogeneta (913. ‒ 959.), u povijesti bizantske književnosti zauzima istaknuto mjesto kao prvi basilikos logos (βασιλικὸς λόγος), što se definira kao pohvalna biografija koja glorificira carev život i djela. U dosadašnjoj se povijesti istraživanja isticalo kako je pri njegovu sastavljanju Porfirogenet nadahnuće potražio u dvama modelima antičke grčke biografije, Izokratovu i Plutarhovu. U radu se na temelju analize i međusobne usporedbe strukture i sadržaja Izokratova pohvalnog govora Euagora, Plutarhove biografije Aleksandar i Porfirogenetova spisa Vita Bas. prema toposima karakterističnima za basilikos logos (prolog, domovina, podrijetlo, rođenje, fizički izgled, školovanje i odgoj, karakterne osobine, postignuća u ratu i miru, sudbina, usporedba careve vladavine s prethodnom, epilog i završna molitva) istražuje na koji su način Izokratov i Plutarhov tip biografije našli odraz u Bazilijevu životopisu. Cilj je rasvijetliti u kojim je segmentima spisa i u kolikom postotku Porfirogenet nasljedovao antičke uzore, odnosno implementirao vlastite inovacije. Istraživanje je pokazalo da su Izokrat i Plutarh ostavili podjednako snažan utjecaj na Vita Bas. Glavna razlika u odnosu na Plutarhovu biografiju sastoji se u tome što Plutarh prikazuje Aleksandrov karakter, što uključuje i dobre osobine i mane, dok je Porfirogenetova namjera prikazati Bazilija savršenim bizantskim carem bez ikakvih mana, koji će upravo zbog svojih vrlina biti uzor nasljednicima. S Izokratovim pohvalnim govorom, osim što je Euagora također prikazan idealnim vladarom bez nedostataka, nalazimo i sličnost u tome što se u Vita Bas. usporedba vladavine careva Mihaela III. i Bazilija I. nalazi ispred opisa Bazilijevih postignuća, isto kao što se i u Izokratovu enkomiju usporedba Euagore i perzijskog kralja Kira nalazi prije prikaza Euagorinih djela, te što oba djela završavaju s pohvalnim sažetkom vladara te isticanjem autorove zasluge za nastanak spisa. Ipak, u Vita Bas. se ne uočavaju pretjerano pohvalni elementi koje nalazimo u Izokratovu Euagori, pa bi to bila i glavna razlika u odnosu na Izokratov tip biografije.
