Briga o prirodnom okolišu u zemljama Srednje Europe: Međunarodna usporedba ESS rezultata runde 4 (2008) i runde 9 (2018)

Sažetak

Ovaj rad istražuje brigu o prirodi u Hrvatskoj na temelju podataka 4. (2008.) i 9. runde (2018.) Europskoga društvenog istraživanja (EDI, engl. European Social Survey – ESS), tijekom vremena i u usporedbi s pet drugih zemalja srednje Europe (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija). Čestica o brizi o prirodi korelirana je s vrijednostima mjerenima na Schwartzovoj ljestvici (engl. Human Values Scale – HVS) iz EDI-ja, kako bismo provjerili jesu li vrijednosti, kako ih je definirao Schwartz, dobri prediktori brige o prirodi u ovih 6 zemalja srednje Europe. Provjerili smo i povezanost s ključnim sociodemografskim obilježjima ispitanika (dob, spol, obrazovanje, politička orijentacija i religioznost). Analiza je pokazala da, iako postoje sličnosti u pogledu ekoloških stavova i vrijednosti među odabranim zemljama srednje Europe, postoje i neke pojedinačne razlike među njima. U Hrvatskoj pronalazimo najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom obuhvaćenog razdoblja od 10 godina, a Hrvatska i Slovenija imaju najviši rezultat vezano za brigu o prirodi u 2018. godini. Poljska, Slovačka i Češka bilježe ukupnu stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore za brigu o prirodi između 2008. i 2018. godine. Naše istraživanje otkriva da su Schwartzove vrijednosti, osobito one "nadilaženja sebe" (engl. Self-transcendence) i, suprotno postojećoj literaturi, "konzervatizma" (engl. Conservatism), umjereno dobri prediktori brige o prirodi. Te vrijednosti naglašavaju važnost društva (a samim time i cijeloga "susvijeta") nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama.