Usamljenost i društvene mreže u Europi: rezultati ISSP istraživanja za 13 europskih država

Sažetak

Članak analizira društvene uzroke usamljenosti u Europi, koristeći podatke iz International Social Survey Programme (ISSP) modula iz 2017. godine "Društvene mreže i društveni resursi“. Analizirani su podatci 13 europskih država, podijeljenih u sjevernu Europu, kontinentalnu Europu te srednju i istočnu Europu. Svrha je ovog rada ispitati usamljenost u odnosu na tri specifične skupine prediktora koje se odnose na društvene mreže, sociokulturne i sociostrukturne aspekte. Prema dobivenim rezultatima, obrasci socijabilnosti i personalnih mreža najvažniji su prediktor usamljenosti. Iako su se učestalost kontakata s članovima obitelji i bliskim prijateljima, kao i ukupan broj društvenih kontakata, pokazali značajnima, usamljenost je ponajprije povezana s kvalitetom osobnih veza. Kad je riječ o sociokulturnim čimbenicima, dobiveni rezultati pokazuju da je interpersonalno povjerenje konzistentno povezano s nižom razinom usamljenosti. Nadalje, ispitanici iz kontinentalne Europe u prosjeku su manje usamljeni u odnosu na ispitanike iz sjeverne i istočne Europe. Dob se pritom pokazala važnim čimbenikom s obzirom na to da su mlađi ispitanici usamljeniji u nordijskim zemljama u odnosu na ispitanike iz ostalih dviju skupina država, dok su stariji ispitanici usamljeniji u zemljama srednje i istočne Europe. Naposljetku, sociostrukturni indikatori pokazali su manju prediktivnu valjanost u usporedbi s obrascima socijabilnosti i sociokulturnim varijablama. Pritom se povezanost socioekonomske isključenosti i usamljenosti pokazala značajnijom za ispitanike iz nordijskih država u odnosu na ostale ispitanike. Ti nalazi pridonose bogatom polju suvremenih istraživanja usamljenosti novom perspektivom zasnovanom na komparativnom pristupu koji uspoređuje tri velike skupine europskih zemalja i integrira različite prediktore usamljenosti.