JE LI ZAKONOM O CESTAMA 2011. GODINE (IPAK) PROVEDENO FAKTIČNO IZVLAŠTENJE VLASNIKA NERAZVRSTANIH CESTA?
Ključne riječi:
javne ceste; nerazvrstane ceste; faktično izvlaštenje; naknada; zastara.Sažetak
Kada je, 2011., stupio na snagu Zakon o cestama, njegovim je odredbama
propisano da nerazvrstane ceste postaju javno dobro u općoj upotrebi u
neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području
nalaze. Pojavilo se pitanje je li tim zakonom provedeno faktično izvlaštenje
zemljišnoknjižnih vlasnika nekretnina od kojih se u naravi sastoji nerazvrstana
cesta. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci u postupku u povodu ocjene
sukladnosti Zakona o cestama s Ustavom Republike Hrvatske zauzeo je
stajalište da su njegove sporne odredbe (kojima se uspostavlja vlasništvo
jedinica lokalne samouprave nad nerazvrstanim cestama) isključivo pravnotehničkog karaktera i da njima nije uspostavljeno vlasništvo nad nerazvrstanim
cestama. To je pravno pitanje uvelike bitno i za (bivše) vlasnike (i) u kontekstu
utvrđivanja je li protekao zastarni rok za potraživanje naknade za eventualno
provedeno faktično izvlaštenje. Autor u radu kritički analizira odluku Ustavnog
suda i smatra da je pogrešna. Pritom utvrđuje da je Zakonom o cestama
uspostavljeno vlasništvo nad nerazvrstanim cestama i da sporne odredbe nisu
bile samo „pravno-tehničkog“ karaktera. Stoga zaključuje da je Zakonom o
cestama provedeno faktično izvlaštenje i da se njegovo stupanje na snagu treba
promatrati kao trenutak od kada je počela teći zastara za potraživanje naknade
za njime provedeno izvlaštenje.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-20 (2)
- 2021-02-02 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2021 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.