COVID-19 AND CRIMINAL JUSTICE. EUROPEAN SUGGESTIONS TO PROTECT THE MOST VULNERABLE SUBJECTS
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.2.7Ključne riječi:
COVID-19; ranjivost; kazneno pravosuđe; nasilje u obitelji; kazneno izvršno pravo; Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; Istambulska konvencija.Sažetak
COVID-19 BOLEST I KAZNENO PRAVOSUĐE.EUROPSKI PRIJEDLOZI ZA ZAŠTITU NAJRANJIVIJIH
Trenutačno zdravstveno izvanredno stanje nije neočekivani događaj. Početkom 2020. svijet je zadesila bolest COVID-19, no danas, na kraju 2021., to je problem s kojim moramo živjeti. Pandemija je promijenila poimanje ranjivosti i postalo je očito da treba ojačati sustave zaštite za najranjivije. Ovaj je zahtjev postavljen i u odnosu na kaznenopravni sustav te posebice u situacijama u kojima u doticaj s tim sustavom, iz različitih razloga, dolaze osobe koje se zbog epidemioloških mjera nalaze u posebnoj izolaciji i u potencijalnoj opasnosti po vlastiti psihofizički integritet. Koncept ranjivosti tako dobiva novo značenje: javna vlast mora preuzeti odgovornost i odgovoriti na zahtjeve koji su proizašli (pa makar i neizravno) iz hitnoga zdravstvenog stanja. Interno postupanje državnih tijela je nedopustivo: njime se, naime, nanosi nepopravljiva šteta pravima pojedinaca koja su proklamirana i zaštićena u naddržavnim izvorima prava.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-20 (2)
- 2022-06-30 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2022 Francesco Trapella
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.