COVID-19 AND CRIMINAL JUSTICE. EUROPEAN SUGGESTIONS TO PROTECT THE MOST VULNERABLE SUBJECTS
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.2.7Ključne riječi:
COVID-19; ranjivost; kazneno pravosuđe; nasilje u obitelji; kazneno izvršno pravo; Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; Istambulska konvencija.Sažetak
The current sanitary emergency is not an unexpected event. At the beginning of
2020, COVID took the world by surprise; now, at the end of 2021, it is a problem
we have to live with. The pandemic changed the notion of vulnerability, and it
is necessary to equip support structures for the weakest subjects. The thesis
is also confirmed in the relationship between criminal authority and people
who, for various reasons, come into contact with it and who, due to the health
measures, are in a situation of particular isolation and potential danger in
terms of their own psycho-physical integrity. The concept of vulnerability takes
on a new meaning: public authority has to take charge of the claims derived
(albeit indirectly) from the health emergency. The inert conduct of states is
reprehensible: it causes irreparable damage to individual rights, protected by
supranational sources.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-20 (2)
- 2022-06-30 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2022 Francesco Trapella
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.