ZLOČIN GENOCIDA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE

Autor(i)

  • Vesna Crnić Grotić Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

DOI:

https://doi.org/10.30925/zpfsr.40.3.3

Ključne riječi:

Konvencija o genocidu; Međunarodni sud; parnica o genocidu; Bosna i Hercegovina; Hrvatska; Srbija

Sažetak

Kada je g. Raphael Lemkin oblikovao naziv genocida 1944. godine, zapravo je pokušavao ispuniti prazninu na postojećem popisu međunarodnih zločina, jer ni jedan, prema njegovu mišljenju, nije bio odgovarajući da opiše strašna masovna zlodjela tijekom Drugog svjetskog rata. Masovna pogubljenja Židova, Roma/ Cigana, Slavena
i drugih skupina trebala su biti različita od „običnih“ zločina protiv čovječnosti. Njegova borba dovela je do prihvaćanja Konvencije UN o zabrani i kažnjavanju zločina genocida 1948. godine. Iako je primarna svrha Konvencija bila kažnjavanje pojedinaca, i države stranke mogu biti odgovorne zbog počinjenja zločina genocida. Odredba članka IX. Konvencije koja predviđa nadležnost Međunarodnog suda u Haagu jasno pokazuje u tom smjeru. Pa ipak, prva parnica pred tim sudom bila je
ona između Bosne i Hercegovine protiv Srbije 1993. godine koju je Sud meritorno presudio 2007. Sljedeća presuda odnosila se na predmet Hrvatska protiv Srbije 2015. Ni jedna od konačnih presuda nije utvrdila odgovornost tužene države za zločin genocida iako je Sud utvrdio postojanje genocida u Bosni. Članak će prikazati koje zahtjeve Međunarodni sud smatra potrebni kako bi se utvrdio zločin genocida i koja je to karika potrebna između zločina i tužene države.

##submission.additionalFiles##

Objavljeno

2020-09-25

Kako citirati

Crnić Grotić, V. (2020). ZLOČIN GENOCIDA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE. Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta U Rijeci, 40(3), 1033–1049. https://doi.org/10.30925/zpfsr.40.3.3