ZABRANA ONLINE IGARA NA SREĆU KAO POSLJEDICA POREZNOGA ZAKONODAVSTVA: (NE)OPRAVDANA OGRANIČENJA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.41.2.11Ključne riječi:
porezi; porezno pravo; EU; igre na sreću; lutrijaSažetak
Moral i moralne vrijednosti u današnjem društvu postaju sve više upitne, kada je riječ o mnogobrojnim aktivnostima koje postaju dostupne sve većem broju populacije. Igre na sreću, kao jedan od oblika hazardnih aktivnosti, digitalizacijom dopiru do svakog prostora i svake imalo liberalnije zemlje. Upravo internet i online poslovanje učinili su mogućim raširenost igara na sreću te time povećali broj sudionika u njima. Osim temeljnih dvojbi povezanih s moralnosti takvih igara, osobito u pogledu mladih igrača, javlja se i pitanje državnih interesa upotporenim monopolskim sustavima organiziranih nacionalnim zakonima. Politika potaknuta državnim interesima utkala je put ograničavanju priređivača internetskih igara na sreću blokiranjem,
odnosno zabranom pristupa sadržaju pojedinih mrežnih stranica. Spomenuta je zabrana u najmanju ruku raspravljiva sa stajališta ustavnosti same mjere. Osim toga, mjere zabrane pristupa određenom internetskom sadržaju trebaju biti vrednovane pojedinačno u skladu s načelom razmjernosti uz zahtjev za ostvarivanjem pravne sigurnosti. Ovaj se rad stoga bavi razmatranjem potrebe za uvođenjem takve mjere u hrvatsko porezno zakonodavstvo s komparativnim primjerima njezine opravdanosti te s problemom mogućih zloupotreba Porezne uprave pri njezinu korištenju, čime bi se potiho uvela potpuna kontrola sadržaja mrežnih stranica.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.