GROF KARLO (KÁROLY) KHUEN-HÉDERVÁRY I HRVATI
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.3.2Ključne riječi:
hrvatski ban i predsjednik ugarske vlade grof Karlo Khuen Héderváry; hrvatsko-ugarska državna zajednica; dualizam; nacionalno pitanje; rasprava o proračunu za 1904. godinuSažetak
Jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti svakako je ban Károly (Karlo,
Dragutin) grof Khuen Héderváry koji spada u red najznačajnih i najviše
pozicioniranih osoba hrvatsko-ugarske povijesti. Bio je državnik koji je dva
desetljeća obnašao bansku čast te u dva navrata i funkciju predsjednika ugarske
vlade. Za razliku od svoga prethodnika baruna Josipa Jelačića kojemu je
hrvatska historiografija zapamtila samo dobre osobine, grof Khuen Héderváry
u narodnoj svijesti ostao je zabilježen u izrazito negativnome svjetlu kao
povijesna ličnost koja se zauzimala za odnarođivanje i za mađarizaciju. O njemu
se često ne zna ništa drugo do li narečenih stereotipa koji baš i ne odgovaraju
povijesnim činjenicama. Često se ističe da je on stranac, nametnut izvana (iz
Mađarske), iako je odrastao i najveći dio života proživio u Hrvatskoj. Zauzimao
se za održavanje ugarsko-hrvatske državne zajednice te je promicao suradnju i
suživot dvaju naroda, a prava Hrvatske zastupao je ne samo obnašajući funkciju
bana, nego i kao kraljevski personal te ugarski prvi ministar.
U ovome uratku analiziramo političke prilike u Ugarskoj i Hrvatskoj u drugoj
polovici 19. i početkom 20. stoljeća te prikazujemo stajališta grofa Khuena-
Héderváryja o hrvatskome pitanju.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.