Naknada štete prouzročene povredom prava na poštovanje obiteljskog života
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.44.1.5Ključne riječi:
ljudska prava, obiteljski život, šteta, pravična naknada, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.Sažetak
Tema je ovoga rada problem naknade štete prouzročene povredom prava na poštovanje obiteljskog života. U prvom dijelu rada autorice će razmotriti međuodnos nadnacionalnih i nacionalnih pravnih izvora čije kombinirano tumačenje omogućuje prepoznavanje minimalnih standarda zaštite obiteljskog života te dati prikaz različitih životnih situacija koje mogu biti obuhvaćene pojmom „obiteljski život“. Nakon toga će nastojati, na temelju odluka ESLJP-a i Ustavnog suda RH, prikazati koja se pitanja u pogledu naknade štete prouzročene povredom toga prava mogu istaknuti kao najspornija. Prvo će prikazati kriterije koje pri odlučivanju o pravednoj naknadi na temelju čl. 41. EKLJP-a primjenjuje ESLJP i odluke toga suda u presudama protiv Republike Hrvatske. Nakon toga će navesti primjere odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u kojima je utvrđeno da je došlo do povrede prava na poštovanje obiteljskog života i istaknuti neka pitanja koja se otvaraju nakon takvih odluka u pogledu odgovornosti za njima prouzročenu štetu. Polazeći od činjenice da se, bez obzira na to je li konkretnu povredu utvrdio ESLJP ili Ustavni sud RH, radi o istoj povredi i istoj šteti, autorice zaključuju da bi, kao što se teži postojanju i primjeni zajedničkih minimalnih standarda u normiranju samoga pojma obiteljski život, trebalo težiti i zajedničkim minimalnim standardima odštetnopravne pozicije njegovom povredom pogođenih pojedinaca.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-21 (2)
- 2023-04-19 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2023 Maja Bukovac Puvača, Sandra Winkler
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.