FORMA I FUNKCIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA KAO DISTINKTIVNI KRITERIJI RAZGRANIČENJA UMJETNIČKOG OD OSTALIH OBLIKA IZRAŽAVANJA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.45.2.3Ključne riječi:
umjetničko izražavanje, funkcije književnog teksta, književna teorija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska prava.Sažetak
Premda je sloboda umjetničkog izražavanja ugrađena u mnoge pravne propise njezin je položaj u sudskoj praksi i teoriji još uvijek nedovoljno razvijen i obrađen. Pri tome je, pored malobrojnih publikacija, problem i to što se umjetnost nastoji shvatiti strogo pravnički bez velikog obaziranja na ono što o umjetnosti kažu druge, nepravne discipline. Ovaj rad nastoji pružiti jedan malo drugačiji pogled na problematiku odnosa prava i umjetnosti. U uvodnom se dijelu objašnjavaju osnovni problemi koji prate slobodu umjetničkog izražavanja te se obrazlaže izbor književnosti kao predmeta proučavanja zbog zajedničkog jezičnog medija koji dijeli s pravom. U drugom se poglavlju razrađuje književnoteorijski okvir polazeći od ideje kako je književni tekst struktura sastavljena od formalnih i sadržajnih elemenata koji izgrađuju njegovo značenje. Pored toga, književni tekst ima dvije načelne funkcije, estetsku i društvenu, koje se u tekstu raspoznaju pomoću karakterističnih izraza koji ih prate. U trećem se poglavlju razmatra sudska praksa Europskog suda za ljudska prava u kojoj je bilo riječi o nekim vrstama književnih tekstova, ali na način da se ona promotri kroz prethodno postavljeni teorijski okvir. U zaključku se izlažu tri potencijalne koristi koje pravo može dobiti svojim otvaranjem za spoznaje književne teorije.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 Luka Brajković
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.