VIGILANTIZAM
NEFORMALNA ZAŠTITA DRUŠTVA ILI NUŽNO ZLO?
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.45.2.5Ključne riječi:
vigilantizam; kriminologija; policija; pravosuđe.Sažetak
Uzimanje pravde „u svoje ruke“ kako bi se ispravila percipirana nepravda ili iskazao bunt protiv nedjelovanja državnih institucija prema određenim problemima je pojava koja je odavno prepoznata unutar izraza „vigilantizam“. Iako predmetom brojnih rasprava u znanstvenoj i stručnoj literaturi, još uvijek ne postoji konsenzus oko općeprihvaćene definicije, pojavnih oblika te uzroka ove pojave. Međutim, s obzirom na pojavu novih oblika i mogućnosti činjenja kaznenih djela u sferi tzv. „računalnog kriminaliteta“, nije nemoguće zaključiti kako će se i vigilantske aktivnosti sve više odvijati. Pregledom dostupne znanstvene i stručne literature cilj je ovog rada utvrditi sličnosti i razlike u objašnjenima pojma vigilantizma kako bi se utvrdili razlozi nastanka ovog fenomena te posljedice ovakvog djelovanja s ciljem planiranja aktivnosti za sprječavanje štetnih posljedica nastalih aktima vigilantizma. Rezultati analize pokazuju kako je vigilantizam prisutan u gotovo svim društvima, dok prevencija ove pojave ovisi o društvenom kontekstu unutar kojeg se javlja.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 Dalibor Doležal
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.