Izvorni znanstveni članak
TKO (NI)JE "SPOZNAL" (N)I "PREPOZNAL" "KIPA DOMOVINE"? OD ŠTOOSA PREKO MATOŠA PREMA KRLEŽI
Suzana Coha
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U radu se analiziraju i interpretiraju tekstovi Pavla Štoosa i Antuna Gustava Matoša, ilustrativni za njihovo kajkavsko stvaralaštvo, s jedne, te za reprezentaciju domovinskih tema, s druge strane. Tragom naslova Štoosove elegije iz 1831, reprintirane u središnjem preporodnom književnom glasilu Danici 1835, ali i tragom književnih interpretacija domovinske povijesti i domovinske sudbine te tragom interpoliranja kajkavske u kanon novije hrvatske književnosti najavljuju se sljedeći koraci koji bi, kao logičan nastavak u ovome tekstu predstavljenih čitanja, nužno vodili Krleži, i to ne samo pjesmi "Lamentacija o štibri", posvećenoj "Pavlu Štosu horvackemu vitiznancu ki kipa domovine ni spoznal ni prepoznal", već širem njegovu opusu. Sumirajući zaključke do kojih se predstavljenim analizama došlo, ali i pretpostavke koje su se slijedom tih zaključaka nametnule, u završnome se dijelu rada ističe kako su nacionalna povijest i nacionalna 'sudbina' činjenice koje se u hrvatskoj kulturi oblikuju koliko književnim referiranjima na stvarnost, toliko i intertekstualnim ulančavanjima, tj. opsesivnim ponavljanjima odnosno prevrednovanjima stanovitih tema i motiva. Shvaćajući ih na taj način, tj. kao činjenice koje ne prethode jeziku već se događaju (ili stvaraju) s njime i u njemu, zaključuje se kako je ono na što mislimo pod pojmovima 'hrvatska povijest' i 'hrvatska sudbina', između ostalih svojih sastavnica, i doslovce neodvojivo od onoga što bismo, citirajući Krležin "Planetarijom", mogli nazvati "kajkavske Riječi" 'starom kajkavskom kobi'.
Ključne riječi
Pavao Štoos, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža; domovinske teme – književna interpretacija; književna referencija stvarnosti, intertekstualna ulančavanja; kajkavština
Hrčak ID:
99485
URI
Datum izdavanja:
31.12.2012.
Posjeta: 5.421 *