Pregledni rad
https://doi.org/10.32728/h2025.03
Djelovanje porečke hidroplanske postaje tijekom Prvoga svjetskog rata i odraz na život civilnoga stanovništva
Gianpaolo Gergeta
Sažetak
Zbog blizine Venecije, glavne baze talijanske mornarice na sjevernome Jadranu, u Poreču devet mjeseci nakon napada Italije započinje gradnja Mornaričkoga zrakoplovnog uporišta. U početku su ga rabili hidroavioni koji se nisu mogli vratiti u Pulu, a korišten je i za privremeni smještaj zrakoplova koji nadziru i brane morski prostor od Vrsara do rta Savudrije. U kolovozu 1916. uporište postaje Mornarička zrakoplovna postaja sa stalnim sastavom zrakoplova. Tada porečki hidroplani već sudjeluju, s tršćanskim i pulskim, u napadima na Veneciju i druge ciljeve na talijanskome bojištu. Također obavljaju samostalna izviđanja i napade. Budući da se Poreč nalazio na rutama kojima su se koristili talijanski hidroplani i bombarderi za napade na Pulu, doživio je preko 40 zračnih napada i tri brodska pa su porečki hidroavioni morali braniti grad i obalu. U svibnju 1918., zbog promjena na bojištu i uspostave hidroplanske baze u Gradežu, porečka postaja ponovo postaje Mornaričko zrakoplovno uporište, a u rujnu više nema zrakoplova. Tijekom djelovanja, porečka hidroplanska postaja izgubila je pet zrakoplova (dva u napadima, jedan u obrani te dva nesretnim slučajem). Pritom su poginula dva pilota i dva izvidnika, a dva su pilota ranjena. Jedan je pilot poginuo u Puli na pokusnome letu hidroplana G 5. Osim toga, u neprijateljskim napadima na Poreč poginuo je jedan vojnik, tri su ranjena, a jedan je vojnik nestao (zarobio ga je talijanski razarač Zeffiro). Broj stradalih civila je veći: 11 poginulih (tri žene, jedna djevojčica i sedam muškaraca) te dvoje teško i dvoje lakše ranjenih. Tome se može dodati nesretnim slučajem poginuli dječak prilikom uništavanja neeksplodirane bombe.
Ključne riječi
Poreč; zrakoplovno uporište; mornarička zrakoplovna postaja; hidroavioni; zrakoplovci
Hrčak ID:
349940
URI
Datum izdavanja:
29.7.2026.
Posjeta: 0 *