Stručni rad
PERADARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Stjepan Mužic
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Gordana Kralik
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Hrvatska
Radmila Raguž-Đurić
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Zlatko Janječić
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Branko Bobetić
; Croatiastočar, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Hrvatsko peradarstvo ima dugu tradiciju i solidnu sadašnjost te dobru podlogu za razvitak, a obuhvaća gotovo sve vidove proizvodnje kao što su: uzgoj i držanje rasplodnih nesilica hibrida teških pasmina, valionice, tov pilića, purića, pačića i guščića, klaonice peradi, uzgoj i držanje rasplodnih nesilica hibrida lakih pasmina, uzgoj konzumnih nesilica i proizvodnju konzumnih jaja, sortirnice, te tvornice stočne hrane. Položaj peradarstva unutar cjelokupnog stočarstva Hrvatske glede zadovoljavanja vlastitih potreba i pokrića uvoza izvozom je vodeća. U radu je prvenstveno analizirano kretanje broja peradi, proizvodnje i potrošnje peradarskih proizvoda, te izvoza i uvoza. U razdoblju poslije 1991. godine broj peradi u Hrvatskoj se u prosjeku smanjivao 3,1 %, proizvodnja prirasta peradi 0,6 %, a proizvodnja kokošjih jaja 1,2 % prosječno godišnje. Tijekom analiziranog razdoblja saldo trgovinske bilance peradarskih proizvoda RH bio je pozitivan, s izuzetkom 2002. godine. Vrijednost izvoza peradarskih proizvoda povećavala se 3,7 %, a vrijednost uvoza 5,3 % prosječno godišnje. Osnovni problemi s kojima se susreće naše peradarstvo su dosta različiti, a proizlaze iz dva segmenta istog: nekoliko krupnih subjekata koji posluju na razini cijele Hrvatske i u inozemstvu na jednoj strani, te veliki broj malih obiteljskih gospodarstava lokalnog značenja. Veliki proizvođači mesa peradi i jaja bore se s osuvremenjivanjem tehnologije, sve većom konkurencijom i općim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj, a obiteljska gospodarstva uz prije navedeno i s udovoljavanjem brojnim zakonskim domaćim i EU propisima, kao i s neujednačenošću proizvodnih kapaciteta, nabavnim cijenama, uvjetima plaćanja, nesigurnim tržištem itd. Uzevši u obzir opći svjetski trend rasta peradarske proizvodnje i hrvatsko peradarstvo ima dobre izglede za razvoj i širenje, pa i manji broj sitnih obiteljskih gospodarstava u sektoru organsko biološke proizvodnje novih prepoznatljivih proizvoda na bazi naših domaćih vrsta i pasmina peradi.
Ključne riječi
peradarstvo; Hrvatska; proizvodnja; meso; jaja
Hrčak ID:
32759
URI
Datum izdavanja:
18.2.2009.
Posjeta: 5.490 *