IZMEĐU DALMACIJE I BOSNE – INTERKULTURALNI ASPEKTI KONSTRUKCIJE IDENTITETA ŽENSKIH LIKOVA VERKE ŠKURLA-ILIJIĆ KROZ TEMU MAJČINSTVA

Sažetak

Verka Škurla-Ilijić (1891. – 1971.) hrvatska je književnica iz razdoblja moderne. U biografskom i kulturalnom smislu obilježena je dvjema sredinama – otočnom, dalmatinskom (rođena je u Dolu, na otoku Hvaru, živjela na poluotoku Pelješcu sve do 1899.) i bosanskom (od 1899. do kraja Prvoga svjetskog rata živi u Bosni, školovala se u Mostaru i Sarajevu te joj je prvi objavljeni tekst, pripovijetka Han, uključen u antologiju bosanskih pripovjedača Sa strana zamagljenih, Sarajevo, 1928.)
Ženske likove konstruira unutar identitetskih odrednica koje donosi njihova pripadnost određenim kulturalno-civilizacijskim kompleksima, a s njima su osobito povezani i elementi rodnog imaginarija koje nalazimo u autoričinim tekstovima. Budući da je od svih tih elemenata slika majčinstva možda najjače obilježena utjecajem dominantnih sociokulturalnih obrazaca, u središtu ovoga istraživanja nalaze se tekstovi Verke Škurle Ilijić koji problematiziraju takvu, uglavnom patrijarhalnu sliku majčinstva, neovisno o tome je li riječ o pravoslavnom (pripovijetka Han), islamskom (Hanumica) ili katoličkom (Kapetan Vid Buzolić i njegova žena Cvita) kulturalno-civilizacijskom kompleksu. Zanimljivo je da se u velikom broju tekstova ne precizira geografski prostor radnje izravnim navođenjem, već o njemu zaključujemo upravo putem interkulturalnih odrednica (na razini sadržaja, jezika i stila) koje na takav način dolaze u prvi plan pripovijedanja i otkrivaju svoju bitnu ulogu u oblikovanju književnog svijeta autorice, dok drugi tekstovi jasno imenuju prostor. Mjestimice se čitatelju uskraćuje podatak je li radnja smještena u Bosni, unutrašnjosti Dalmacije ili negdje na graničnom području Dalmacije i Bosne gdje se podjednako osjećaju utjecaji svih triju kulturalno-civilizacijskih kompleksa.
Istraživanje pokazuje da elementi rodnog imaginarija ne služe samo u postupku karakterizacije pojedinačnih likova, nego su temelj čitava autoričina narativa koji se mimetički odnosi prema dalmatinskoj i bosanskoj sredini prve polovice 20. stoljeća. Time se stvara interkulturalni kontekst unutar kojega se konstruiraju pojedinačni identiteti protagonista i protagonistkinja čije istraživanje postaje temelj novih čitanja djela ove nedovoljno prepoznate i istražene hrvatske spisateljice.