IZRAŽAVANJE PSIHIČKIH STANJA U HRVATSKOM I POLJSKOM JEZIKU – STRUKTURE S DATIVNIM ARGUMENTOM

Sažetak

U članku se analiziraju hrvatske i poljske konstrukcije s dativnim argumentom kojima se izražavaju psihička stanja. Istraživanje se provodi u okviru kognitivne lingvistike i kontrastivne lingvistike. Posebnu pozornost obraćamo na specifičnost dativa.
Analiza materijala pokazuje da dativ u konstrukcijama psiholoških stanja dolazi uz prijelazne i neprijelazne glagole, imenske predikate, bezlične predikate i u analitičkom obliku uz glagole kao što je czuć; osjećati. U svakoj od navedenih grupa analizirali smo semantičku ulogu dativa i odredili smo njihova značenja. Zaključili smo da dativ u određenim konstrukcijama vrši ulogu završne točke, referentne točke ili doživljavača.
Kontrastivno istraživanje pokazuje brojne sličnosti između hrvatskih i poljskih konstrukcija, kako u pogledu vrste predikata kojem je dativ dopuna, tako u pogledu semantičkih uloga.The research demonstrates that the Polish constructions share many similarities with the Croatian ones. The similarities relate both to the type of predicate and to the semantic roles of the dative case which appears with the verb. Minor differences are related to the government of individual verbs and the usage frequency of particular constructions, e.g. rare usage of constructions with a predicate nominal in Polish. Considerable differences can be noticed in constructions with a prepositional dative with the verb czuć; osjećati (‘feel’), which were replaced by the other prepositional constructions in Polish.
Finally, the conclusion which refers to the semantic network of the dative case is that the dative with psychological predicates stands at the periphery of the dative construal in both languages.