Traganje za svjetskim ekološkim etosom

Sažetak

Pomak ekološkog diskursa od ekonomskih i tehnoloških prema etičkim aspektima predstavlja novi teorijski i praktični izazov. Ekološki etosi su utemeljeni u kulturama i religijama. U njima etosi „stabilno“ uređuju život i reguliraju temeljni ekološki odnos: čovjek – priroda.
Članak kritički analizira sociokulturni kontekst zahtjeva za „svjetskim ekološkim etosom“ i prikazuje neke pristupe utemeljenju svjetskog ekološkog etosa: „apstraktni univerzalizam“ (minimalni konsenzus), „normativni / kulturni relativizam“ i „provincijalistički antropocentrizam“. Međutim, autor zastupa ideju „pluralnog ekološkog etosa“ (univerzalno u relativnom), argumentirajući je današnjom realnošću svijeta s nužnošću opstanka raznolikih kultura na Zemlji.
Zahtjev za svjetskim ekološkim etosom nastaje u razvijenom industrijskom društvu kao posljedica (a) globalizacije i (b) ograničenosti njegovog ekonomsko etosa za održivi razvoj i ekološku stabilnost. To opravdava zahtjeve za „svjetskim ekološkim etosom“, ali ne bilo kojim niti pod bilo koju cijenu. Svjetski ekološki etos pretpostavlja potrebu traganja za etičkim potencijalima potisnutih kultura i religija.