RAZNOLIKOST KULTURA KAO VRIJEDNOST

Sažetak

U članku se iznose rezultati percepcije o poželjnosti opstanka raznolikih kultura. Pitanje o raznolikosti nadilazi
aktualnost teme i seže u antropološke aspekte ljudske vrste i njezine perspektive. Autor problematizira
nekoliko pitanja o homogenizaciji i raznolikosti kultura ističući da su u doba globalizacije prisutne dvije tendencije:
s jedne strane proces civilizacijskog homogeniziranja koji vodi u imperijalnu hegemoniju jednog modela
oslonjenog na vojni sektor i globalno širenje proizvoda kulturne industrije putem masovnih medija, a s
druge strane postoje otpori nestanku raznolikosti kultura u svijetu. Raznolikost kultura sadrži u sebi različita
kulturno‐povijesna iskustva koja mogu pridonijeti nastanku paralelnih razvojnih tijekova.
Rad analizira rezultate empirijskog istraživanja na prigodnom uzorku (2007; N=189) na Akademiji likovnih
umjetnosti, Fakultetu strojarstva i brodogradnje i Filozofskom fakultetu). Primijenjene su tehnike univarijatne,
bivarijatne (korelacije) i multivarijatne analize (komponentna analiza uz GK kriterij i analiza varijance).
Rezultati su pokazali da velika većina ispitanika (87% do 96%) podržava raznolikost kultura u svijetu, a isto
toliko ih ne prihvaća ideju da u svijetu postoji samo «jedna kultura». Na instrumentu su utvrđena tri faktora,
nazvana «Prihvaćanje raznolikosti kultura», «Prihvaćanje moderne kulture» i «Kulture bez perspektiva
». Analiza varijance na varijablama i faktorima utvrdila je značajne razlike između skupina s obzirom na
obilježja ispitanika. Značajno veću sklonost prema raznolikosti kultura pokazuju ispitanici ženskog spola, studenti/ce Filozofskog
fakulteta, religiozni i lijevo orijentirani ispitanici. Na većem broju varijabli nisu utvrđene statistički značajne
razlike.