BIOETIKA I OKOLIŠ Strane kemijske tvari u majčinom mlijeku

Sažetak

Mnogi pokazatelji ukazuju na to da je svijet u krizi zbog brzog porasta populacije i popratnog rasta potrošnje
energije iz prirodnih izvora. Tako se sve više iscrpljuju prirodna bogatstva s neizbježnim štetnim posljedicama
na okoliš, a istovremeno dolazi do porasta otpadnih tvari i onečišćenja zemlje. Kriza okoliša pridonijela
je stvaranju bioetike okoliša koja se temelji na preispitivanju ljudskih stavova i vrijednosti koje utječu na osobno
ponašanje i politiku pojedinih država prema prirodi. Ekološka bioetika vrši zamjenu ograničenog, jednostranog
antropocentrizma sveobuhvatnim ekocentrizmom. Majčino mlijeko jedinstvena je sastava i najbolja
hrana za dijete. No, putem majčinog mlijeka dojenčad je izložena i stranim kemijskim tvarima iz okoliša o
čemu su u svijetu i kod nas učinjena brojna istraživanja.. S bioetičkog stajališta o tome se manje raspravlja
vjerojatno zato što se u većini ispitivanih uzoraka majčinog mlijeka, kako u razvijenim zemljama tako i u nas,
sadržaj toksičnih metala (olovo, kadmij) nalazi unutar studija Svjetske zdravstvene organizacije, a sadržaj
organokloriranih pesticida je u konstantnom padu. Međutim to ne znači da pitanje stranih kemijskih tvari u majčinom mlijeku ne potiče daljnje medicinske i bioetičke dileme.