Model krafne: okvir procjene društvenog utjecaja niskougljične tranzicije na primjeru četiri grada u Hrvatskoj

Sažetak

Pravedna održivost zahtijeva prelazak suvremenih društava na drugačiju organizaciju protoka energije i materijala te drugačiju raspodjelu blagostanja u razvijenim zemljama globalnog sjevera, uključujući i Hrvatsku. Jedan od razloga je i pravedan doprinos globalnom nastojanju ublažavanja klimatskih promjena na državnim, regionalnim i gradskim razinama (kako primjerice zagovara projekt „METAR“). Sustavno ublažavanje klimatskih promjena i društvena prilagodba neizbježnim katastrofama pretpostavlja mentalne modele socioekoloških utjecaja sadašnjeg i poželjnog protoka, koji proizlaze iz cjelovite znanstvene paradigme održivog blagostanja. Međutim, postojeća (kauzalno-mehanična) paradigma razumijevanja međudjelovanja ideoloških stremljenja, ekonomskog procesa i prirodnog okoliša, temelji se na neodrživom linearnom modelu ekonomskog rasta pogonjenog fosilnim gorivima radi akumulacije viška (ekonomske) vrijednosti. Po uzoru na presedan radikalne promjene paradigme u fizikalnim znanostima, ovaj članak uvodi mentalni model i analitičku vizualizaciju proizašlu iz tzv. ekonomije „krafne“ ili „pojasa za spašavanje“. Odrastnička krafna uključuje biofizičke, društveno-ekonomske i kulturalne elemente kojima iskazuje ograničenja unutar kojih društveno-metabolički procesi mogu ostvarivati održive i pravedne ishode u skladu sa stabilizacijom klime i održivim društvenim blagostanjem. Članak prikazuje primjenu analitike „krafne“ na procjenu društvenih utjecaja intervencija razvijenih u sklopu mreže „METAR“, za gradove Pulu, Slavonski Brod, Zadar i Zagreb.