Grad u postindustrijsko doba: važnija ekonomska obilježja suvremenog grada

Sažetak

Temeljni cilj ovog rada je sustavan prikaz važnijih obilježja grada u postindustrijsko doba1, tj. važnijih ekonomskih obilježja suvremenog grada. Kritičkim pregledom relevantne literature s područja sociologije i urbane geografije kao važnija obilježja grada u postindustrijsko doba izdvojeni su i raspravljeni sljedeći procesi: deindustrijalizacija, tercijarizacija, ekonomska polarizacija stanovništva, rast udjela kućnih proizvodnih pogona i „znojnica“, rast udjela neslužbene ekonomije, gentrifikacija i fleksibilizacija rada. Nadalje, izloženi su suprotstavljeni stavovi, tj. debata istaknutijih istraživača o položaju i ulozi suvremenog grada u proizvodnji (socio)ekonomskog napretka. Nakon što je u industrijsko doba imao ulogu najvažnijeg „inkubatora“ znanja i inovacija, je li ta uloga obilježje grada i u postindustrijsko doba? Postaje li mjesto (eng. place) u doba naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija sve manje važnim prostorom (eng. space) proizvodnje gospodarskog (i društvenog) napretka? Preuzima li metropolitanska regija od (središnjeg) grada ulogu ishodišta ekonomskog napretka? Rad progovara o ovim, ali i o nekim drugim pitanjima debate. Zaključeno je kako mjesto, tj. grad i dalje ostaje važno ishodište (socio)ekonomskog napretka te kako eventualna dominacija metropolitanske regije nad (središnjim) gradom ne znači da je grad kakvog poznajemo iz industrijskog doba u potpunosti nestao.