Kvaliteta života mladih s otoka Prvića

Autor(i)

  • Katarina Mikulandra Centar za socijalnu skrb Šibenik
  • Linda Rajhvajn Bulat Studijski centar socijalnog rada

Ključne riječi:

život na otoku, kvaliteta života, subjektivna dobrobit, resursi zajednice, mladi, pandemija COVID-19

Sažetak

Cilj je rada dobiti uvid u kvalitetu života mladih s otoka Prvića, ispitanu preko subjektivne dobrobiti mladih i resursa zajednice. U istraživanju je sudjelovalo devet mladih osoba s otoka Prvića, a podatci su prikupljeni putem polustrukturiranih intervjua, u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. Rezultati su pokazali da mladi imaju dobre odnose s obitelji, partnerom/icom i prijateljima. Uglavnom su zadovoljni stvarima koje posjeduju i fi nancijskom situacijom. Zadovoljni su svojim trenutnim radnim okruženjem, no većina iskazuje želju za promjenom radnog statusa. Kao najveću poteškoću ističu život s roditeljima i nemogućnost osamostaljenja. Uglavnom smatraju da imaju dovoljnu količinu izbora u životu, ali smatraju kako bi veći izbor imali da žive na kopnu. Što se tiče resursa zajednice, mladi vide otok kao mjesto koje ima više poteškoća i područja koja treba unaprijediti, nego resursa, no svejedno smatraju da život na otoku ima svoje prednosti. Oni mladi koji su naveli da planiraju otići s otoka, također su rekli da bi ostali ili se vratili tamo živjeti kada bi se počelo više ulagati u otok. Rad se dotiče i subjektivne dobrobiti mladih u razdoblju pojave pandemije COVID-19 i mladi ističu kako je taj događaj imao nekih negativnih posljedica na njihovu dobrobit, ali smatraju da je izoliranost otoka te uključenost u zajednicu i održavanje veza s ostalim otočanima olakšalo suočavanje s novonastalom situacijom. Nalazi istraživanja mogu biti od koristi državnim resorima prilikom kreiranja politika za mlade i otočkih politika, ali i za planiranje određenih intervencija za ublažavanje posljedica pandemije.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-01-28

Broj časopisa

Rubrika

Prethodno priopćenje