PASIONSKA BAŠTINA BOLONJSKE REFORME: promjene studijskih programa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Kvalitativnim pristupom utemeljene teorije istraženo je kako nastavnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu percipiraju promjene studijskih programa provedene u sklopu Bolonjske reforme. Podaci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuima s nastavnicima i obrađeni postupcima kodiranja i kategoriziranja u pristupu utemeljene teorije. Istraživanje je pokazalo da je sukus društvenih procesa vezanih uz bolonjske promjene studijskih programa na Filozofskom fakultetu bio fleksibilizirati hodogram i omogućiti veću slobodu, s obzirom na omjer obvezatnih i izbornih predmeta, kronološki redoslijed, propedeutičke pristupe, odnos teorijskih i praktičnih sadržaja, usredotočenost na ishode učenja naspram usredotočenosti na struku i podučavanje, jednosemestralnost predmeta te profiliranje smjerova. Fleksibilizacija navedenih elemenata provedena je u praksu do stanovite granice, a tu granicu predstavljala je zaštita zasada struke. Rezultati upućuju na zaključak da Bolonjska reforma nije kozmetička reforma, nego zadire u esencijalne elemente struke, kao što je pitanje određivanja važnijih odnosno perifernijih grana struke. Ta pitanja nisu ni dodirnuta u priopćenjima Bolonjskog procesa na europskoj razini, nego ih je potrebno promišljati od struke do struke, pa i od odsjeka do odsjeka. Naše istraživanje ukazalo je na to da novi okviri traže dubinske sadržajne i metodičke zahvate, pokreću pitanja koja se ne odnose samo na nastavu nego traže promišljanje supstancijalnih pitanja struka. Nužno je pažljivo razlučivanje između segmenata studijskih programa koji su prilagodljivi, i onih koji nisu, te uspostava prave ravnoteže među njima. Tako korjenitu reformu na velikom Fakultetu bilo je nemoguće unaprijed cjelovito promisliti prije prvih iskustava s novim okvirom.