Položaj Barbana i Planje 1199. godine

Sažetak

Autor analizira isprave od 10. veljače 1199. godine i 9. (ne 4.!) ožujka iste godine po kojima su se predstavnici općina Barban i Planja (današnji Prnjani, 4 km sjeverno od Barbana) obvezali da će uplaćivati četvrtine (tj. dio crkvene desetine koji pripada javnoj vlasti) i travarinu općini Pula (po prvoj ispravi), odnosno u Puli nastanjenom njemačkom vitezu Geroldu »s ortacima« (po drugoj ispravi) i da se podvrgavaju jurisdikciji pulske općine. Dok su po mišljenju autora koji su dosad proučavali navedene dvije isprave one dokaz agresivne ekspanzije pulske općine, dotle autor dokazuje da su one plod smišljene akcije moćnoga goričkog grofa Engelberta III koji je u Puli posjedovao tzv. feud Sv. Apolinara oko kojega je upravo pod konac XII. stoljeća vodio dugotrajni spor s ravenskim nadbiskupom. Engelbert III želio je ustupanjem prava nad Barbanom i Planjom pridobiti sklonost pulske općine i Gerolda kako bi presude izrečene u korist ravenskog nadbiskupa ostale mrtvo slovo na papiru.