Kuna kao simbol novčane vrijednosti i heraldički simbol u prošlosti i sadašnjosti

Sažetak

U radu je dan pregled uporabe pojma kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti odnosno obračunskog novca od srednjega vijeka. Pritom je razmotreno prvobitno podavanje u kuninim kožama te dokumentirano korištenje kunine kože kao novca u jednom izvoru iz 12. stoljeća. Spomenut je i porez marturina/kunovina, o kojemu je u historiografiji već dosta pisano. Također je razmotrena pojava lika kune na novcu, slavonskom banovcu, i to na njegovu licu na kojemu je taj lik predstavljao oznaku vrijednosti. Pretpostavka je kako je upravo gotovo više od stoljeća pojave lika kune na banovcu utjecalo na njegovu preobrazbu u simbol zemlje, pa i na kasniju prisutnost na grbu Slavonije. Putem toga grba ostao je lik kune trajno prisutan u javnosti od njegove najstarije zabilježene pojave u 15. stoljeću do danas. Pojam kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti oživljen je objavom niza historiografskih radova od kraja 19. stoljeća. Upravo na tome temelju Ustaška je organizacija 1934. donijela odluku o uvođenju kune kao hrvatskoga novca, a o nazivu kuna za novac radilo se je i u doba Banovine Hrvatske. Ista je upravo na temelju razloga iz 1934. godine uvedena kao novčana jedinica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo se je kuna kao novčana jedinica pojavila u Republici Hrvatskoj 1993. godine (u optjecaj je puštena 1994. godine), pri čemu su njezino uvođenje pratile rasprave o opravdanosti upravo zbog korištenja kune kao novčane jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo su slične rasprave dospjele u javnost nakon odluke o stavljanju lika kune na nacionalnu stranu kovanice od 1 Eura.