Djevojačka četvrtina: pogled iz srednjovjekovne Slavonije

Sažetak

Djevojačka četvrtina oblik je ženskog nasljeđivanja koji se prakticirao među plemstvom Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u srednjem vijeku. U radu se za razumijevanje fenomena djevojačke četvrtine kao studija slučaja uzima srednjovjekovnu Slavoniju u razdoblju od 13. stoljeća do 1426. godine.  Srednjovjekovna je Slavonija od 13. stoljeća imala svoje specifično običajno pravo, consuetudines regni/terre Sclavonie. Na prostoru srednjovjekovne Slavonije susretalo se hrvatsko te ugarsko srednjovjekovno običajno pravo, što je iznimno  važno za razumijevanje djevojačke četvrtine,  odnosno za oblike ženskog nasljeđivanja u srednjovjekovnoj Slavoniji. U radu se analizira kojim  mehanizmima se djevojačka četvrtina kao nasljedna  praksa proširila iz Ugarske u Slavoniju u 13. stoljeću, te se ističe uloga društvene difuzije te kraljevske  legislative. Praksa djevojačke četvrtine u Slavoniji  hvata dublje korijenje tek od 1330-ih godina, te kroz  14. stoljeće postaje sastavni dio običajnog prava koji  je usmjeravao nasljedne prakse slavonskog  plemstva. Donekle sporije usvajanje djevojačke  četvrtine u srednjovjekovnoj Slavoniji naspram  Ugarske može se tražiti u činjenici da se crkva u Slavoniji, za razliku od Ugarske, nije miješala u  slučajeve koji su se ticali djevojačke četvrtine. Pored  toga, jako je malo primjera korištenja djevojačke  četvrtine kao oblika ženskog nasljedstva među  plemstvom srednjovjekovne zagrebačke županije,  gdje se pak može zapaziti utjecaj hrvatskog  običajnog prava u pitanju praksi nasljeđivanja. Kada  je u pitanju period između 1400. i 1426. godine,  primjetan je pad broja zabilježenih slučajeva  djevojačke četvrtine. Ostaje otvorenim pitanjem što  je uzrok tome, a dva aspekta zaslužuju pažnju. Prvi  aspekt, u kratkoročnom pogledu, su posljedice koje  je ostavila politička kriza koja je trajala od 1390-ih  godina do 1408. godine.  Drugi aspekt se pak tiče  činjenice da se kroz cijelo 15. stoljeće može primijetiti  mijenjanje društvenog položaja žena, koje u izvornom materijalu postaju sve vidljiviji dio  plemićkog društva.