Prilozi za povijest fondova Druge austrijske uprave koji se čuvaju u Državnom arhivu u Pazinu

Autor(i)

  • Iva Grdinić Državni arhiv u Pazinu

DOI:

https://doi.org/10.31726/via.27.2

Ključne riječi:

Druga austrijska uprava na području Istre (1814. – 1918.), Talijanska uprava na području Istre (1918. – 1943.), Državni arhiv u Pazinu, povijest arhivskih fondova, arhivske evidencije, opći inventar, knjiga akvizicija, arhivistička obrada i sređivanje

Sažetak

Rad se bavi poviješću fondova pazinskih, labinskih i porečkih kotarskih upravnih i s njima povezanih tijela iz razdoblja Druge austrijske uprave (1814. – 1918.) te rekonstruira stručne postupke provedene u Državnom arhivu u Trstu (1927. – 1961.) i Državnom arhivu u Pazinu (1962. – 1990.). Gradivo se tijela austrijske kotarske uprave po prestanku djelovanja njihovih stvaratelja nastavilo čuvati u pismohranama talijanskih potprefektura u Pazinu, Poreču i Labinu, sve do njihova ukidanja 1927. godine. Nakon 1927. godine prve je intervencije u ovo gradivo proveo Državni arhiv u Trstu. U prostorima samih ukinutih potprefektura provedeno je i dokumentirano odabiranje gradiva i izlučivanje, a potom su fondovi austrijskih kotarskih tijela Pazina, Labina i Poreča kao cjeline preseljeni u Arhiv u Trstu. Tijekom tršćanskoga skrbništva (1927. – 1961.) gradivo je osnovno evidentirano, bez daljnjih intervencija. Po provedenoj restituciji arhivskoga gradiva između Republike Italije i Jugoslavije, gradivo autrijske kotarske uprave s područja Patina, Labina i Poreča dodjeljuje se u skrbništvo Državnom arhivu u Pazinu, a daljnja se obrada odvija u dvjema velikim i dugotrajnim fazama. Prvu fazu čini osnovno sređivanje (1962. – 1982.), kojim je mlad i nedovoljno opremljen Arhiv nastojao prvenstveno osigurati neophodnu fizičku zaštitu gradiva, udovoljiti zahtjevima za evidentiranjem i podići razinu intelektualne kontrole nad gradivom koje je zadržalo strukture formirane 1927. godine. U drugoj je fazi (1982. – 1990.), u skladu sa svim modernim stručnim smjernicama, provedena detaljna arhivističku obrada, koja je rezultirala cjelovitim preustrojem povijesnih struktura i ustrojem fondova kakvi su do danas. Na temelju povijesne arhivističke dokumentacije rad objašnjava povijesne etape obrade i evidentiranja arhivskoga gradiva, uspostavlja i obnavlja pokidane evidencijske veze i tumači promjene u nazivu fondova, vremenu nastanka gradiva pojedinih fondova te promjene u strukturama samih fondova.

##submission.downloads##

Objavljeno

2020-12-16

Broj časopisa

Rubrika

Iz arhivske teorije i prakse