Sumarno-analitički inventar fonda Bilježnički arhiv u Puli (1645.-1954.)
Ključne riječi:
bilježništvo/notarijat, notari/bilježnici, arhivi, bilježnički arhivi, pravosuđe, obrada arhivskog gradiva, povijest institucijaSažetak
Fond HR-DAPA-903 Bilježnički arhiv u Puli (1645/1954) osigurava neposredan i reprezentativan izvor podataka o radu Arhiva bilježničkog kotara Pula (Archivio Notarile Distrettuale Pola, 1929. – 1947.) i njegovih prednika – austrijskih bilježničkih tijela koja su nakon 1854. godine djelovala pri Okružnom sudu u Rovinju, a nakon 1918. u Puli, te povijesti skrbi nad dijelom istarskog bilježničkog gradiva u razdoblju od 1854. do druge polovine 20. stoljeća. Uz gradivo Arhiva bilježničkog kotara Pula, koji je odmah po osnutku iz ukinutog austrijskog bilježničkog arhiva i komore preuzeo notarsko gradivo nastalo u razdoblju od 1441. do 1929. godine (oko 1572 tehničke jedinice) te ga u cijelosti inventarizirao, a dijelom i arhivistički obradio, te je 1940. godine skrbio o ukupno 2376 knjiga i svežnja gradiva notarske provenijencije, unutar fonda se čuvaju dijelovi gradiva austrijske Bilježničke komore, koje je ujedno i jedini za sada obrađen izvor podataka o članovima Bilježničke komore i nositeljima dužnosti unutar funkcija Bilježničkog arhiva uređenog prema austrijskim propisima o bilježništvu. Dokumenti nastali radom austrijskih bilježničkih tijela, uključeni u pismohranu talijanskog slijednika (primopredajni zapisnici, 1863–1927), kao i gradivo koje je stvorio Arhiv bilježničkog kotara Pula (1929/1954) su izvor za povijest djelovanja pojedinih bilježnika čije se gradivo danas čuva u drugim fondovima DAPA, jer sadrže podatke o promjeni sjedišta, smrti ili prestanku djelovanja bilježnika. To je gradivo ujedno i važna referentna točka u rekonstrukciji cjeline gradiva pojedinih bilježnika, ukoliko se ona nije očuvala do danas. Dijelovi fonda dopunski su izvor u proučavanju razdoblja od 1945. do 1947. godine te procesa postupne dekonstrukcije funkcija talijanskih državnih tijela. U opisu talijanskog bilježničkog arhiva, arhivistički opisi koncentrirali su se na opći kontekst njegova djelovanja – učinke i provedbu posebnih propisa u svezi općih poslovnih i stručnih funkcija, pri čemu su, što je to više bilo moguće, nastojali predočiti specifične uvjete u kojima je Arhiv djelovao: profil zaposlenika, radne i spremišne prostore te komunikaciju s nadređenim tijelima. Pri opisima stručnih funkcija osobit naglasak stavljen je na sustav arhivističke obrade, evidentiranja i pohrane gradiva u talijanskom razdoblju. Unutar općeg konteksta opis pruža sažet pregled povijesti tradicionalnog notarijata (do 1814. godine) na području Istre te osigurava uvid u razdoblje u kojem su funkcije bilježnika obavljali austrijski uredi civilnog sudstva pri kotarskim komesarijatima (1814. – 1850.). Uz opći prikaz početka modernog notarijata u Istri (nakon 1850. godine), uspoređivane su razlike između austrijskog i talijanskog ustroja bilježničkih arhiva. U podfondu gradiva koje je bilo pohranjeno pri bilježničkom arhivu najvrjednije dijelove čine knjige prijepisa oporuka (1645/1815) izrađene pri rovinjskoj općinskoj kancelariji te potom predane austrijskom bilježničkom arhivu zajedno s gradivom bilježnika Rovinja, te oporuke s područja Pazina (1814/1850), nastale tijekom razdoblja u kojem su se notarske funkcije izvršavale pri uredima civilnog sudstva i preuzete u Arhiv iz talijanske preture nakon 1929. godine. Budući da cjelina bilježničkog gradiva koja je bila pohranjena pri talijanskom arhivu nije u cijelosti dostupna te da se bilježničko gradivo prethodno pohranjeno u Arhivu danas u DAPA čuva u Zbirci neotvorenih oporuka i 14 bilježničkih fondova Državnog arhiva u Pazinu (bilježnici Buja (1860–1927), Buzeta (1881–1943), Labina (1798/1947), Motovuna (1878/1921), Pazina (1858–1942), Poreča (1852–1947), Pule (1626/1947), Rovinja (1597–1943), Vodnjana (1857−1945)) te u Državnom arhivu u Rijeci (bilježnici Cresa i Lošinja), unutar arhivističkih opisa uspostavljene su veze prema gradivu koje se danas, uslijed povijesti ovog fonda, čuva izdvojeno. Rad posredno, putem prikaza različitih arhivističkih pristupa u pohrani i obradi gradiva tijekom razdoblja talijanskog skrbništva (1929. – 1947./54.) te poslijeratnog riječkog (1947./54. – 1991.) i istarskog/pazinskog skrbništva (nakon 1991.) razmatra povezanost stručnih postupaka u obradi arhivskog gradiva s kasnijom dostupnošću i cjelovitošću arhivskog gradiva te dostupnošću informacija relevantnih za povijest institucija.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.