Izvorni znanstveni članak
Polonofilski ideologemi i mitologemi u hrvatskoj baroknoj književnosti
Dunja Fališevac
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Tema je ovog članka polonofilstvo – naklonost, ljubav i glorificiranje
poljskog naroda, poljske države i svega poljskog u hrvatskoj baroknoj književnosti. Nakon kratkog ekskursa u prošlost, u kojem se
opisuje odnos hrvatskih humanista prema poljskoj državi i poljskom
narodu, analiziraju se djela dubrovačkih baroknih pjesnika – Ivana
Gundulića, Petra Kanavelića i Petra Bogašinovića – u kojima se
pojavljuju poljske teme. Poljska je tematika najobilatije zastupljena u
kanonskom i klasičnom djelu hrvatskog baroka, u Gundulićevu epu
Osman (ep je nastao u drugom i trećem desetljeću 17. stoljeća), u
kojemu se opjevava Hoćimska bitka 1621. godine i pogibija sultana
Osmana II. u Carigradu 1622. godine. U Bogašinovićevu epiliju "Beča
grada obkruženje od cara Mehmeta i Kara-Mustafe velikoga vezijera"
(Linz 1684) i u dvije Kanavelićeve pjesme slavi se Jan Sobieski
kao osloboditelj Beča i cijele Evrope od barbara.
Na temelju analizirane poljske građe u navedenim djelima nastoje
se pokazati modusi polonofilstva u hrvatskom književnom baroku.
Razlozi veličanja i glorificiranja svega što nosi atribut poljsko upravo
kod pjesnika dubrovačke regije bili su, s jedne strane, uvjetovani
političkim činjenicama (prodiranje Turaka na Balkan, a kasnije i u središnju Evropu, ovisnost Dubrovačke Republike o Turcima), a, s druge strane, polonofilskim motivima izražavale su se željene i utopijske projekcije o vlastitoj državi i narodu. Prema našem shvaćanju polonofilstvo je djelomice proizašlo iz svjesne ili podsvjesne identifikacije Dubrovačke Republike s poljskom državom i poljskim etnikumom. Proces identifikacije i projekcija željenih predodžbi u sve što je poljsko u dubrovačkoj književnoj kulturi oblikovao se na nekoliko ključnih motiva: na slici i viziji slobodne, aristokratske, velike i slobodne poljske države, na vjeri u poljsku državu kao osloboditeljicu od Turaka, na poljskom katolicizmu, na nevjerici u Evropu kao osloboditeljicu od barbara te na doživljaju Poljske kao plemenite, lijepe i kultivirane zemlje. U analizi sadržaja i opsega pojma polonofilstvo, osim povijesnopolitičkih, konfesionalnih, društvenih i staleških razloga, u obzir se uzimaju oni kulturološki – primjerice sklonost baroka stvaranju utopijskih vizija o društvu – razlozi koji su mogli uvjetovati da se upravo u dubrovačkoj kulturi 17. stoljeća naklonost i ljubav prema svemu što je poljsko razviju do tako širokih razmjera.
Ključne riječi
Hrčak ID:
111652
URI
Datum izdavanja:
1.6.2003.
Posjeta: 1.347 *