Izvorni znanstveni članak
ZAŠTO ODLAZIMO?
Branka GOLUB
Sažetak
Istraživanje profesionalnog položaja mladih hrvatskih znanstvenika
1998. godine otvorilo je i pitanje znanstveničkog
egzodusa, koje je, prema mnijenju znanstvene i šire društvene
javnosti, davno preraslo okvire normalne i poželjne
socioprostorne pokretljivosti ove profesionalne grupacije.
Analiza slobodnih odgovora na pitanje upućeno ispitanicima
na kraju anketnog upitnika o tome što misle, bez obzira na
osobne nakane, o odljevu istraživača u inozemstvo pokazala
je svu kompleksnost veza društvenog okruženja i uže znanstvene
zajednice s fenomenom znanstveničkog brain draina.
Različiti aspekti odlaska znanstvenika iz zemlje nametnuli su
se grupiranjem individualnih odgovora logikom njihova
sadržaja. Tako možemo govoriti o emigracijskoj tradiciji,
alokaciji resursa u smislu seljenja u prosperitetnija područja,
kolanju (cirkulaciji) mozgova, niskom životnom i
radno-istraživačkom standardu, ratnoj i poratnoj etiologiji, ali prije
svega o neprimjerenom društvenom tretmanu znanosti te o
hijerarhiziranom ustroju same znanstveno-istraživačke
djelatnosti. Pritom je odnos starijih etabliranih znanstvenika
prema mlađima, osobito u funkciji mentorstva, prenošenja
znanja i iskustava, posebno naglašen.
Ključne riječi
Hrčak ID:
19540
URI
Datum izdavanja:
30.4.2003.
Posjeta: 2.151 *