Medicus, Vol. 16 No. 1_Dermatologija, 2007.
Pregledni rad
Djelatnost obiteljske medicine u Hrvatskoj – kvaliteta mjerena subjektivnim zadovoljstvom korisnika
Arsen Stanić
Ranko Stevanović
Ivan Pristaš
Hrvoje Tiljak
Vanesa Benković
Nevenka Krčmar
Aleksandar Jovanović
Nataša Jurlina
Teodora Nott
Sažetak
Na slučajnom uzorku od 50 timova obiteljske
medicine, proporcionalno raspoređenih po svim županijama,
ruralnim i urbanim područjima u Hrvatskoj, provedeno je istraživanje
subjektivne procjene kvalitete u djelatnosti obiteljske
medicine mjerenjem zadovoljstva osiguranika/pacijenata, korisnika
zdravstvenih usluga, ispunjavanjem upitnika EUROPEP
koji je 1999. godine proizvela radna skupina EQuiP za evaluaciju
primarne zdravstvene zaštite putem korisnika (pacijenata).
U istraživanju je aktivno sudjelovao 7.271 ispitanik (od ukupno
distribuiranih 15.000 upitnika, odaziv je bio 48,47%), i to 3.189
ispitanika iz gradskih naselja, 838 iz prigradskih naselja, 2.051
sa sela i 92 koji žive na osami. Najbolje su prosječno ocijenjena
pitanja “Čuva li liječnik osobne povjerljive podatke dobivene iz
razgovora?”, “Spremnost sestre u ambulanti da pomogne pacijentu?”
i “Dolazak na posao na vrijeme i pridržavanje radnog
vremena?”, s 95% i više odgovora “zadovoljni” i “jako zadovoljni”.
Najlošije su bila ocijenjena pitanja “Povezanost ambulante
s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava (bolnica, specijalisti,
dijagnostika, ljekarne)?”, “Dostupnost ambulante javnim prijevozom?”
i “Medicinska opremljenost ordinacije?”, s oko 75%
odgovora “zadovoljni” i “jako zadovoljni”). Nešto lošije ocjene
od ostalih davali su ispitanici koji žive na selu. Bolje ocjene od
ostalih davali su ispitanici koji žive u prigradskom naselju. Slične
obrasce ocjenjivanja imale su sve četiri skupine ispitanika, s tim
da su skupine koje žive na selu i na osamljenom imanju davale
niže ocjene o zadovoljstvu od druge dvije. S područja subjektivne
procjene kliničke kvalitete najlošije ocjene od sve četiri
skupine ispitanika po tipu/mjestu stanovanja dobilo je pitanje
o zadovoljstvu ponudom preventivnih zdravstvenih usluga, a s
područja subjektivne procjene kvalitete organizacije, najlošije
ocjene dobilo je pitanje o povezanosti ordinacije s ostalim dijelovima
zdravstvenog sustava. Velik je udio pacijenata izrazio nesigurnost
kod prihvaćanja mišljenja općeg/obiteljskog liječnika
nasuprot mišljenju liječnika specijalista. Potrebne su posebne
poticajne mjere na razini sustava za navedena tri područja.
Ključne riječi
obiteljska medicina; zadovoljstvo; pacijenti; osiguranici
Hrčak ID:
23317
URI
Datum izdavanja:
25.1.2007.
Posjeta: 2.920 *