Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Piramidalna mreža gradova

Dušica Seferagić ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.121 Kb

str. 579-615

preuzimanja: 891

citiraj


Sažetak

Osnovna je tema teksta opremljenost infrastrukturom i dostupnost
elemenata infrastrukturne opremljenosti u mreži gradova Hrvatske.
Autorica, prvo, u uvodu analizira svjetsku literaturu posvećenu globalizaciji, tj. promjenama u mreži gradova prouzročenim globalizacijom, upozorujući na raznolike i proturječne procese u
prostoru: homogenizaciju i heterogenizaciju prostora, nastanak novih
mreža naselja, pojavu novih struktura (megalopolisa, kozmopolisa, svjetskih i globalnih gradova itd.), raspodjelu funkcija hijerarhijskog
tipa, lom postojećih granica (primjerice, među nacionalnim državama). Potom analizira rezultate istraživanja provedenog
na slučajnom uzorku 47 gradova u Hrvatskoj, podijeljenih na glavni
grad, makroregionalne centre (četiri sa Zagrebom), 16 drugih županijskih središta, te 27 ostalih gradova. Upitnikom za naselja prikupljeni su podaci o opremljenosti naselja pod kojom se razumijeva komunalni i društveni standard, te o dostupnosti stanovništvu onih elemenata opremljenosti kojih u gradu nema, odnosno u kojem najbližem mjestu (gradu) stanovništvo može zadovoljiti dotične potrebe. Interpretirani su rezultati za ove elemente
društvene, tehničke i druge opremljenosti: pravosuđe, financijske i
druge službe, zdravstvene ustanove, socijalnu skrb, obrazovne ustanove, kulturne ustanove, sportske institucije i objekte, objekte
zabave, trgovine, obrt i industriju, komunalnu opremljenost, prometnu
opremljenost, nevladine organizacije i prostorne planove. Rezultati
ukazuju na zakonomjernu hijerarhijsku, tj. piramidalnu strukturu
mreže naselja od većih k manjima. Mreža gradova u Hrvatskoj nije,
međutim, izrazito hijerarhijska, osim kad je riječ o metropoli. Na vrhu
piramide je hrvatska metropola - Zagreb koji obnaša gotovo sve
funkcije za sebe samog, užu okolicu, cijelu državu, prema regiji, a
ponekad i šire. Makroregionalni centri su žarišta razvoja vlastite okolice pa i šire, dok su manji gradovi ovisniji o njima, a srednji i
najmanji malokad uspijevaju nositi razvoj.

Ključne riječi

globalizacija; tranzicija; piramidaina mreža gradova; opremljenost; dostupnost

Hrčak ID:

33355

URI

https://hrcak.srce.hr/33355

Datum izdavanja:

10.3.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.936 *