Izvorni znanstveni članak
Samostalna izložba Ivane Kobilce u Zagrebu 1890. godine
Beti Žerovc
; Department of Art History, Faculty of Arts, University of Ljubljana, Slovenia
Sažetak
Članak govori o samostalnoj izložbi slovenske slikarice Ivane Kobilce održanoj u Zagrebu početkom 1890. u Strossmayerovoj galeriji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Uvod je kratak pregled šireg konteksta migracija umjetnika koji rade u Ljubljani i u Kranjskoj prema Zagrebu i Hrvatskoj, a u nastavku se nastoji što vjernije predstaviti samu izložbu te razloge i odazive na nju.
Odluka Ivane Kobilce za samostalnu izložbu u Zagrebu jest neobična; do te odluke vjerojatno ne bi došlo da nije bila riječ (u oko četiri petine radova) o prijenosu samostalne izložbe koju je Kobilca godinu prije uspješno pripremila u Ljubljani. Također možemo pretpostaviti da je izložba bila dio svojevrsnoga šireg projekta tijekom kojeg je slikarica nekoliko mjeseci živjela i portretirala u Zagrebu, što je od samog početka bilo zamišljeno kao kratko i prolazno. Ključnu je ulogu u tome igralo slikaričino prijateljstvo sa slovenskom obitelji Stare koja je živjela u Zagrebu; Josip Stare bio je povjesničar, pisac i profesor. Obitelj je slikarici možda već unaprijed obećala posredništvo kod narudžbi jer u to vrijeme nije portretirala samo supružnike Stare nego i njihove prijatelje iz kruga intelektualaca oko biskupa Strossmayera i Narodne stranke – Lovru Vidriča i njegovu kćer Jelu, te Franju Račkog.
Slikarica je predstavljena hrvatskoj publici izborom portreta, žanrovskih slika i studija te jednom slikom sakralnog sadržaja. Na izložbi u Zagrebu još nisu bili izloženi radovi koji se danas definiraju kao ključni u njezinu opusu, primjerice Ljeto i Peglačice. Fokus je bio na njezinim starijim slikama žanr-tematike, kao što su Citrašica i Žena pije kavu (Kofetarica). Od slikaričinih ambicioznijih, tada novijih radova spomenimo Bogorodicu s Djetetom i portret sestre Fani u punoj figuri. Na njima je već primjetan Kobilčin nov interes za slikarstvo koje se tada uspješno afirmiralo na münchenskim velikim slikarskim izložbama i čiji su predstavnici, između ostalog, bili njoj dobro poznati Fritz von Uhde i Jules Bastien-Lepage. Slike su vrlo svijetle i odlikuju se nekom vrstom izravnog realizma.
Ovo je iznimno zasmetalo Isu Kršnjavog koji je u svojoj prilično oštroj ocjeni izložbe pisao da takvo »zemaljsko« slikanje Svete Majke ni na koji način nije primjereno. Inače su se zagrebački mediji na Kobilčinu izložbu odazvali dobro, a uspostavila je i korisnu vezu s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom. Nekoliko godina poslije portretirala ga je za ljubljansku općinu, a potom je za općinu i Strossmayera kao naručitelja izradila i veliku alegorijsku sliku Slovenija se klanja Ljubljani.
Ključne riječi
Ivana Kobilca; žene slikarice kasnog 19. stoljeća; sustav izložbi; samostalna izložba u Zagrebu 1890.; Josip Juraj Strossmayer; Iso Kršnjavi; Janez Šubic
Hrčak ID:
136378
URI
Datum izdavanja:
17.3.2015.
Posjeta: 1.290 *