hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.19 No.1 Prosinac 2007.

Pregledni rad

Folklor u prikazima: još malo o autentičnosti

Eva-Marie Tveit ; Western Norway Research Institute, Sogndal, Norveška

Puni tekst: engleski, pdf (802 KB) str. 293-301 preuzimanja: 1.229* citiraj
APA
Tveit, E. (2007). Folklore on Display: the Authenticity Debate Revisited. Studia ethnologica Croatica, 19(1), 293-301. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/22138

Sažetak
Brošuru sa slikom mladih ljudi koji plešu kojom se reklamirao folklorni festival u Fani u Norveškoj pronašla sam 2002. godine. Kako možemo povezati popularne priče iz prošlosti sa poznatom raspravom o autentičnosti? Osnovno je pitanje kome treba autentičnost i zašto, te kako su različite skupne u našem društvu koristile tu autentičnost. Našim istrživačkim precima bilo je samo po sebi razumljivo da će autentičnu narodnu kulturu pronaći u primitivnom i u prošlosti. U Norveškoj su seljaci iz unutrašnjosti i ruralna kultura postali izuzetno važni za rekonstrukciju identiteta tijekom 18. stoljeća. Morali smo rekonstruirati i stvoriti osjećaj norveške kulture i ponosa, jer smo stoljećima bili pod švedskom ili danskom vlašću. Ponosni norveški seljak prerastao je samog sebe; postao je nasljednikom slobodnog norveškog građanina iz srednjeg vijeka.
Od 1970-ih do danas, folkloristi i etnolozi su analizirali, procjenjivali i odbacivali mnoge značajne postavke iz našeg područja i danas je dominantan refleksivan pristup koji je orjentiran na pojedine procese. Istraživači našeg vremena ne traže autentičnost u prošlosti, već promatraju kako pojedinci i skupine koriste prošlost kako bi stvorili nešto što smatraju značajnim, vrijednim i korisnim. Autentičnost se objašnjava kao kvaliteta koja je imanentna tom procesu.
Rasprava o autentičnosti je važna i u istraživanju turizma. Ali iako se mi znanstvenici slažemo da su autentičnost i tradicija društveno stvorene u određenom kontekstu, ljudi nisu nužno sami toliko postmoderni niti su orjentirani na društvene procese. Neki turisti će tvrditi da se kulture i mjesta moraju posjećivati dok se u potpunosti ne unište ili ne nestanu, te tvrdoglavo tragaju za autentičnim. Stoga postoji paralela između modernih turista i naših istraživačkih predaka: i jedni i drugi trče za vremenom.
Prikaz folklora u Fani izgleda kao da je zamrznut u razdoblju nacionalnog romantičarskog pokreta. Ali ja znam kada je fotografija nastala, jer je na njoj moj stariji brat, rođen 1959. godine. Fana je moderno predgrađe pripadnika srednje klase u kojem sam odrasla. Tijekom cijelog svog života, moj brat je sudjelovao u uprizorenju onoga što znači biti Norvežaninom. Nije bilo potrebe mijenjati fotografiju tijekom svih tih godina jednostavno zato jer se priča nije promijenila.
Stoga se naracija o idealiziraoj prošlosti obnavlja za svakoga tko želi platiti. Ali mi ne trebamo takvu priču da nam pruži osjećaj nacionalnog ponosa. Nafta i naša reputacija zemlje visokog standarda su nam sasvim dovoljne i mi smo izgubili svoje manjinske komplekse. A publika ionako više nije u mogućnosti iščitati i razumjeti tu priču jer im nedostaje kontekstualizirano znanje koje bi im omogućilo da interpretiraju simboličnu i etnografsku važnost objekata i radnji koje su dio priče. Ipak, takav prikaz ima svoju važnost. Ne kako bi pokazao svijetu tko smo mi danas, već kako bi pokazao svijetu kakvima smo se željeli prikazati prije pedeset ili stopedeset godina. A u našem refleksivnom, postmodernom dobu, naš zadatak je ponekad jednostavno priznati utjecaje iz prošlosti.

Ključne riječi
autentičnost; turizam; prikazi prošlosti; preispitivanje prošlosti

Hrčak ID: 22138

URI
http://hrcak.srce.hr/22138

[engleski]

Posjeta: 1.676 *