UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA
Roman Rosavec
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zoran Šikić
orcid.org/0000-0002-8684-0451
; Sveučilište u Zadru
Željko Španjol
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Barčić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
APA 6th Edition Rosavec, R., Šikić, Z., Španjol, Ž. i Barčić, D. (2013). UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA. Šumarski list, 137 (11-12), 583-590. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/112496
MLA 8th Edition Rosavec, Roman, et al. "UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA." Šumarski list, vol. 137, br. 11-12, 2013, str. 583-590. https://hrcak.srce.hr/112496. Citirano 21.01.2021.
Chicago 17th Edition Rosavec, Roman, Zoran Šikić, Željko Španjol i Damir Barčić. "UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA." Šumarski list 137, br. 11-12 (2013): 583-590. https://hrcak.srce.hr/112496
Harvard Rosavec, R., et al. (2013). 'UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA', Šumarski list, 137(11-12), str. 583-590. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/112496 (Datum pristupa: 21.01.2021.)
Vancouver Rosavec R, Šikić Z, Španjol Ž, Barčić D. UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA. Šumarski list [Internet]. 2013 [pristupljeno 21.01.2021.];137(11-12):583-590. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112496
IEEE R. Rosavec, Z. Šikić, Ž. Španjol i D. Barčić, "UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA", Šumarski list, vol.137, br. 11-12, str. 583-590, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/112496. [Citirano: 21.01.2021.]
Sažetak Sažetak Sredozemni ekosustavi su pod utjecajem djelovanja čovjeka i današnje stanje uglavnom je posljedica intenzivnih antropogenih aktivnosti i prirodnih promjena. Meteorološki parametri imaju velik utjecaj na požare. Kako su požari prirodna pojava, oni manjih razmjera s neznatnom štetom možemo tumačiti kao dinamičnost prirodnih procesa. No broj šumskih požara, a time i veličina spaljene površine, drastično su se povećali u posljednjih nekoliko desetljeća. Vegetacija Sredozemlja je po mnogočemu specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Naime, svaki vegetacijski tip ima svoj požarni režim, odnosno obilježja poput požarnog intervala, prosječnog godišnjeg spaljenog područja i žestine (intenziteta požara). Sredozemne šume uglavnom su siromašne po pitanju broja zastupljenih vrsta. Monodominantne su, te kao takve su lakše zapaljive i podložne širenju požara od mješovitih šuma s velikim brojem vrsta. U radu se opisuju varijacije zapaljivosti (ID) najznačajnijih drvenastih vrsta sredozemnog područja i prikazane su procijene utjecaja meteoroloških čimbenika na prethodno spomenute varijable. Istraživanja su provedena na Nastavno pokusno šumskom objektu Rab Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u eksperimentalnom laboratoriju za zaštitu šuma od požara u Makarskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda RH. Testiranja su obavljena u razdoblju od lipnja 2007. do lipnja 2009., jednom mjesečno po lokaciji. Rezultatima su potvrđene razlike u odgodi zapaljivosti između testiranih vrsta po lokacijama, kao i testiranih vrsta na lokaciji. Srednja odgoda zapaljivosti svih vrsta na oba lokaliteta iznosi 10,60 sekundi. Dobiveni rezultati koji se temelje na laboratorijskom testiranju pokazuju da se oni mogu izravno upotrijebiti u opisu ili predikciji od šumskih požara kada je riječ o zapaljivosti prirodnih goriva u realnim stanišnim uvjetima.